Ljetnje vrućine ne zagrijavaju samo asfalt, automobil ostavljen na direktnom suncu za kratko vrijeme može postati prostor u kojem temperature dostižu vrijednosti opasne po zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da je dovoljno da spoljašnja temperatura bude oko 25 stepeni kako bi se unutrašnjost zatvorenog vozila za približno dvadeset minuta zagrijala na oko 38 stepeni. Kada termometar napolju pokaže 36 stepeni, temperatura u kabini može već nakon desetak minuta dostići oko 45 stepeni, dok nakon pola sata može preći 50 stepeni. Pojedina mjerenja u vozilima izloženim jakom suncu bilježila su i znatno više vrijednosti, zbog čega stručnjaci naglašavaju da se u užaren automobil ne bi trebalo ulaziti bez prethodnog provjetravanja.
Ne zagrijava se samo vazduh, vrele površine zadržavaju toplotu
Najveći problem nije samo pregrijan vazduh. Dok automobil stoji na suncu, intenzivno se zagrijavaju volan, sjedišta, komandna tabla, sigurnosni pojasevi, stakla i unutrašnje obloge. Ove površine mogu biti znatno toplije od vazduha i nastavljaju da oslobađaju akumuliranu toplotu čak i nakon uključivanja klima-uređaja. Zato vozači često pogrešno zaključuju da klima ne radi dovoljno dobro, iako je temperatura vazduha već počela da pada. Stručnjaci za bezbjednost i klimatizaciju vozila objašnjavaju da je potrebno vrijeme da se rashlade materijali u unutrašnjosti, posebno sjedišta i komandna tabla. Kod kratkih gradskih vožnji kabina se ponekad tek počne prijatnije hladiti kada se već stiže na odredište.
Prije ulaska izbacite vreli vazduh iz kabine
Jedna od najčešćih grešaka jeste da vozač odmah sjedne u pregrijano vozilo, zatvori vrata i uključi klimu na najnižu moguću temperaturu. Mnogo efikasnije je najprije otvoriti sva vrata ili spustiti prozore na nekoliko minuta kako bi se vreli vazduh što brže zamijenio spoljnim. Otvaranje prtljažnika može dodatno poboljšati cirkulaciju, naročito kod vozila kod kojih je kabina povezana s prtljažnim prostorom. Tek nakon kratkog provjetravanja treba zatvoriti vrata i prozore, uključiti klima-uređaj i započeti postepeno rashlađivanje. Na taj način sistem ne mora odmah da savladava ekstremno zagrijanu atmosferu u vozilu, pa se prijatnija temperatura može postići brže i uz manje opterećenje.
Ne pretvarajte automobil u hladnjaču: Prevelik temperaturni šok može izazvati tegobe
Nakon što se unutrašnjost rashladi, klima-uređaj treba podesiti umjereno. Stručnjaci savjetuju da razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bude nagla i pretjerana, jer prelazak iz veoma hladne kabine na ljetnju vrućinu može izazvati osjećaj slabosti, omaglicu, drhtavicu, glavobolju ili ubrzan rad srca, naročito kod osjetljivih osoba. Mlaz hladnog vazduha ne bi trebalo usmjeravati direktno prema licu, vratu, rukama, nogama ili zglobovima. Ventilacione otvore bolje je podesiti tako da vazduh cirkuliše ravnomjerno kroz kabinu. Najbezbjedniji pristup je postepeno hlađenje, prvo provjetravanje, zatim uključivanje klime i umjereno snižavanje temperature. Klima-uređaj ne može za nekoliko sekundi poništiti sate provedene na suncu, ali pravilnim korišćenjem može značajno smanjiti toplotno opterećenje i učiniti vožnju prijatnijom i bezbjednijom.
ETOportal
