Trgovina ljudima mijenja svoje lice. Žrtve se danas sve češće vrbuju putem interneta, lažnih oglasa za posao i društvenih mreža, a zatim prisiljavaju na rad u centrima za onlajn prevare.
Piše/Nataša Goleš
Danas, 30. jula, obilježava se Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima, koji Ujedinjene nacije ove godine posvećuju temi „Zarobljeni iza prevare“ (Trapped Behind the Scam).
Tema upozorava na sve prisutniji oblik trgovine ljudima u kojem se žrtve namamljuju lažnim obećanjima o dobro plaćenom poslu, često u drugoj državi. Kada stignu na odredište, oduzimaju im se dokumenta, ograničava kretanje i primoravaju ih da rade u organizovanim centrima za internet prevare.
Žrtve često dobijaju ponude za poslove u korisničkoj podršci, marketingu, IT sektoru ili administraciji. Umjesto obećanog zaposlenja, mogu završiti u uslovima prinudnog rada, uz prijetnje, nasilje i dugotrajnu kontrolu.
Internet kao prostor za vrbovanje
Digitalne platforme trgovcima ljudima omogućavaju da brzo dođu do velikog broja potencijalnih žrtava, dok lažni oglasi i profili otežavaju prepoznavanje opasnosti.
Poseban problem predstavlja činjenica da se za kreiranje uvjerljivih oglasa, lažnih identiteta i komunikaciju sa žrtvama sve više mogu koristiti i alati vještačke inteligencije.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da atraktivna ponuda za posao preko interneta ne znači nužno i stvarnu priliku. Poseban oprez potreban je kada poslodavac traži da se komunikacija vodi isključivo preko društvenih mreža, obećava neuobičajeno visoku zaradu bez iskustva ili insistira na hitnom odlasku u inostranstvo.
„Prevara“ koja može postati prinuda
Ujedinjene nacije ukazuju da se iza internet prevara može kriti ozbiljan oblik eksploatacije. Ljudi koji su mislili da odlaze na posao mogu završiti u zatvorenim prostorima, pod nadzorom kriminalnih grupa, primorani da svakodnevno učestvuju u prevarama drugih ljudi.
Trgovina ljudima tako sve više dobija digitalnu dimenziju. Tehnologija kriminalnim grupama omogućava lakše pronalaženje žrtava, stvaranje uvjerljivih lažnih oglasa i identiteta, ali i organizovanje eksploatacije preko granica.
Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima zato je više od podsjećanja na problem. On je upozorenje da se trgovina ljudima može kriti iza ekrana, oglasa za posao i poruke koja na prvi pogled djeluje potpuno bezazleno.
Najvažnija zaštita ostaju informisanost, oprez i sposobnost da se prepozna kada „poslovna prilika“ počinje da liči na zamku.
ETOportal
