Švedski izbori donijeli su tijesnu trku. Lijevi blok vodi sa jednim mandatom, dok bi Švedski demokrati mogli prvi put ući u vladu.
Švedski parlamentarni izbori ušli su u dramatičnu završnicu. Nakon prebrojavanja glasova iz velike većine biračkih mjesta, blok lijevog centra predvođen socijaldemokratama Magdalene Andersson ima minimalnu prednost nad desničarskim savezom aktuelnog premijera Ulfa Kristerssona.
Prema posljednjim projekcijama, odnos snaga u parlamentu sa 349 poslaničkih mjesta kreće se oko 175 prema 174 u korist lijevog bloka. Međutim, razlika je toliko mala da konačan ishod još nije moguće proglasiti, a konačni rezultati mogli bi biti poznati tek nakon dodatnog prebrojavanja glasova.
Takav rasplet predstavlja preokret u odnosu na početak kampanje. Andersson i njeni saveznici mjesecima su imali solidnu prednost u istraživanjima javnog mnjenja, ali se ona u završnici gotovo istopila.
„Trenutno vodimo i, ako tako ostane, Švedska će dobiti novu vladu“, poručila je Andersson pristalicama nakon zatvaranja birališta.
U centru pažnje nalazi se pitanje odnosa konzervativaca prema Švedskim demokratama, populističkoj i izrazito antiimigrantskoj stranci koja je posljednjih godina postala jedna od najvažnijih političkih snaga u zemlji. Kristersson je tokom prethodnog mandata vladao uz njihovu podršku, ali bez formalnog ulaska Švedskih demokrata u vladu. Sada je otvorio mogućnost da predstavnici te stranke dobiju ministarske funkcije. Ukoliko se to dogodi, bio bi to značajan politički zaokret za Švedsku, koja je decenijama nastojala da krajnju desnicu drži van izvršne vlasti.
Kristersson, međutim, insistira da bi on zadržao kontrolu nad sastavom vlade.
„Ja ću sastavljati tu vladu i imenovati svakog njenog člana“, poručio je premijer, nastojeći da ublaži strahovanja dijela javnosti od mogućeg uticaja Švedskih demokrata na izvršnu vlast.
Čak i ako lijevi blok formalno osvoji najviše mandata, put Magdalene Andersson do nove vlade neće biti jednostavan.
Socijaldemokrate zavise od podrške manjih partija sa kojima dijele vlastiti blok, ali između njih postoje značajne razlike oko ekonomije, socijalne politike i drugih ključnih pitanja. Zbog toga bi izborna pobjeda sa razlikom od jednog ili nekoliko mandata mogla biti tek početak mnogo složenijih pregovora o formiranju vlade.
Na drugoj strani, Kristersson ulazi u postizborni period sa već definisanim savezom četiri desničarske partije, što njegovoj strani daje određenu pregovaračku prednost.
Ishod izbora zato neće odlučiti samo o tome ko će biti naredni švedski premijer. Od njega bi mogao zavisiti i položaj krajnje desnice u izvršnoj vlasti, što se sa posebnom pažnjom prati širom Evrope, u trenutku kada nacionalističke i desničarske partije bilježe rast podrške u brojnim državama.
Švedska tako ulazi u neizvjesne dane: o budućoj vladi trenutno odlučuje razlika od svega jednog poslaničkog mjesta.
Medijski izvor :POLITICO
ETOportal / V.M.
