Podgorica – Eskalacija ratnih sukoba na Bliskom istoku sve više utiče na globalnu ekonomiju, podižući rizike za rast cijena energenata, prehrambenih proizvoda i ukupne inflacije, ali i utičući na ponašanje potrošača širom svijeta.
Strateški važan Hormuški tjesnac – kroz koji prolazi oko petinu svjetske trgovine naftom i gasom, u znatnoj mjeri je zatvoren zbog sukoba, što je dovelo do najvećih poremećaja u snabdijevanju energentima u posljednjih nekoliko decenija. Posljedice se već osjećaju kroz rast cijena goriva, dok se u Evropi i Aziji očekuju dodatni troškovi kao posljedica smanjenog dotoka energenata.
Porast cijena energenata utiče i na ostale sektore – transport, proizvodnju i prehrambenu industriju – jer skuplje gorivo povećava troškove poslovanja i proizvodnje. Posljedice se često prelijevaju i na cijene hrane, što dodatno pogoršava rast cijena za potrošače.
U martu se već zabilježio skok cijena hrane, uglavnom pod uticajem skupih energenata i prekida u lancima snabdijevanja, a analize ukazuju da bi cijene nekih proizvoda mogle ostati znatno više tokom 2026. godine ako se geopolitička situacija ne stabilizuje.
Razni ekonomski faktori dodatno komplikuju situaciju: sve veća neizvjesnost utiče na finansijska tržišta i povjerenje investitora, dok centralne banke razmatraju politiku kamatnih stopa u uslovima visoke inflacije i niskog rasta. Među najavama je i nastavak povećanja kamatnih stopa u nekim zemljama kako bi se obuzdala inflacija izazvana rastom troškova uvoza energenata.
Analitičari upozoravaju da bi dugotrajni konflikt mogao rezultirati scenarijom sličnim stagflaciji – kombinacijom slabog ekonomskog rasta i uporno visokih cijena – koja bi dodatno usporila potrošnju, odložila planove o velikim kupovinama i luksuznim putovanjima kod domaćih i stranih turista, te povećala oprez potrošača u svim regionima.
ETOportal/N.G.
