Baklava, jedna od najpoznatijih tradicionalnih poslastica svijeta, ponovo se našla u centru međunarodne rasprave. Turska i Azerbejdžan zajednički su pokrenuli inicijativu da se baklava uvrsti na UNESCO-ovu Listu nematerijalne kulturne baštine kao dio zajedničkog kulturnog nasljeđa dvije države. Ovaj potez izazvao je burne reakcije u više zemalja koje ovu poslasticu smatraju sastavnim dijelom vlastite gastronomske tradicije, pa je rasprava o njenom porijeklu prerasla u pitanje kulturnog identiteta i nacionalnog prestiža.
Baklava je vijekovima prisutna na prostoru Balkana, Bliskog istoka, Kavkaza te centralne i južne Azije, a gotovo svaka država razvila je svoju prepoznatljivu recepturu. Priprema se od tankih kora, bogatog nadeva od oraha, pistaća ili drugih orašastih plodova, a završava preljevom od šećernog sirupa ili meda. Upravo zbog brojnih lokalnih varijanti, mnoge zemlje smatraju da ova poslastica predstavlja dio njihove kulinarske baštine, što dodatno komplikuje pitanje njenog istorijskog porijekla.
Stručnjaci ovakve sporove nazivaju „gastronacionalizmom“, fenomenom u kojem tradicionalna jela postaju simbol nacionalnog identiteta i dio kulturne diplomatije. Turska posljednjih godina intenzivno promoviše svoju gastronomiju na međunarodnoj sceni, dok Azerbejdžan, kao njen blizak saveznik, aktivno podržava zajedničke kulturne projekte. Iako će konačnu riječ o UNESCO inicijativi dati nadležna tijela organizacije, jedno je sigurno – baklava je od omiljene poslastice odavno prerasla u simbol kulturnog nasljeđa oko kojeg se vodi jedna od najzanimljivijih gastronomskih rasprava današnjice.
ETOportal
