TIRANA / PODGORICA – Vlada Albanija je 2025. godine usvojila novi zakon o razvoju planinskih područja poznat kao “Mountain Package”, koji omogućava gradnju turističkih, energetskih i infrastrukturnih objekata čak i u zaštićenim zonama Albanijskih Alpa, dijelu šireg ekosistema koji uključuje i Prokletije koje se proteže na granici sa Crnom Gorom. Ova informacija, do koje crnogorske institucije zvanično nijesu došle ili nisu javno obaviještene, izaziva opravdanu zabrinutost ekologa, lokalnih zajednica i stručne javnosti zbog mogućeg uticaja na područje izuzetne prirodne važnosti.
Zakon, koji je usvojen u martu 2025. godine, formalno ima cilj da ojača ekonomski razvoj planinskih predjela Albanije i omogući lokalnim stanovnicima lakšu legalizaciju zemljišta i pristup investicijama, kroz modele koji uključuju agriturizam, obnovljive izvore energije i druge oblike ulaganja. Međutim, njegova pravna struktura takođe omogućava velike investicije u turizam, energiju i infrastrukturu na teritorijama koje su do sada bile strogo zaštićene, uključujući i one na granici sa Crnom Gorom – bez stroge primjene prethodnih kriterijuma zaštite okoliša.
Kako zakon utiče na zaštićene zone
Pravni okvir koji sada važi u Albaniji stvara mehanizme kojima se mogu odobravati veliki infrastrukturni projekti na području visokorizičnih ekosistema. Prethodno su se za građevinske projekte u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima zahtijevale detaljne procjene uticaja na okoliš i javne konsultacije. Novo zakonodavstvo, međutim, pojednostavljuje procedure i prebacuje konačne odluke o velikim investicijama direktno na centralne institucije, uključujući Nacionalni savjet za teritoriju i vodu, čime se potencijalno zaobilaze standardni nacionalni i EU kriterijumi zaštite prirode.
Ekološki eksperti upozoravaju da ovakav pristup kontrira međunarodnim standardima zaštite prirodnih vrijednosti, naročito u IUCN kategorijama najstrožih zaštićenih zona. Nedavno je na Svjetsnom kongresu za zaštitu prirode (IUCN) usvojen apel koji poziva države da pooštre restrikcije protiv neodržive infrastrukture u zaštićenim područjima, posebno kada je riječ o velikim turističkim i infrastrukturnim objektima.
Regionalne implikacije i ekološki rizici
Područje Albanijskih Alpa i Prokletija predstavlja jedinstveni biodiverzitet – domaćin je brojnim ugroženim vrstama biljaka i životinja, uključujući neke endemične vrste, te je bitan dio Evropskog zelenog pojasa i mreža za očuvanje prirode. Svaka veća gradnja, uključujući široke turističke komplekse, velike hotele, solane ili vjetroparkove, nosi rizik fragmentacije staništa, degradacije vodotoka i gubitka prirodnih resursa koji se ne mogu lako ili brzo nadoknaditi.
Stručnjaci upozoravaju da bi porast gradnje i infrastrukture u ovakvim zaštićenim područjima mogao uticati i na crnogorsku stranu Prokletija, jer je riječ o jedinstvenom ekosistemu bez jasno definisanih granica uticaja. Ovaj cross‑border uticaj znači da promjene na jednoj strani — u ovom slučaju Albaniji — mogu direktno da utiču na stanje i očuvanje prirode unutar Crne Gore.
Reakcije iz Crne Gore i regiona
Za sada lokalni zvaničnici u Crnoj Gori nijesu javno komentarisali usvajanje ovog zakona niti njegovo potencijalno uključivanje prostora oko Prokletija. Iz institucija nadležnih za ekologiju i prirodne resurse nije stigla potvrda o tome da su upoznati sa novim planovima u Albaniji ili da je pokrenuta saradnja sa Tironom o toj temi.
Ekološki aktivisti i organizacije za očuvanje prirode zagovaraju da se ova pitanja hitno otvore na državnom i međunarodnom nivou kako bi se izbjegao rizik trajnog narušavanja jedne od najvrijednijih prirodnih oblasti Balkana.
ETOportal
