Dehidracija se često manifestuje na načine koje ne povezujemo odmah s nedostatkom tečnosti, a njene posljedice mogu biti ozbiljne. Dok se uvučemo u debele vunene džempere i grijemo uz vrući čaj, čaša obične vode često je posljednja stvar na koju pomislimo.
Ipak, tijelo ne razlikuje godišnja doba kada je u pitanju potreba za hidratacijom. Zima ne znači da vam treba manje vode, a organizam ima jasan način da vam to signalizira.
Dr Majkl Zemenides, suosnivač ordinacije A-Z General Practice pri Wellington Hospital, dio HCA Healthcare UK mreže, ističe šest ključnih znakova dehidracije:
1. Suva usta i žeđ
Najočigledniji znak je žeđ, često praćena suvim ustima, usnama ili jezikom. To je prvi signal tijela da mu nedostaje tečnosti.
2. Tamna mokraća
Tamno žuta ili intenzivnog mirisa mokraća često znači da mokrite rjeđe nego obično. Boja mokraće jedan je od najpouzdanijih pokazatelja nivoa hidratacije.
3. Vrtoglavica
Dehidracija može izazvati mučninu, vrtoglavicu i osjećaj omamljenosti. Pad krvnog pritiska utiče na ravnotežu, a u ekstremnim slučajevima može dovesti do zbunjenosti, što dodatno pojačava nesigurnost pri hodanju.
4. Glavobolja
Manjak vode u krvnom sistemu znači manje tečnosti oko mozga, što može ometati njegovu funkciju i izazvati glavobolju.
5. Umor i nedostatak energije
Nedostatak vode može smanjiti nivo energije i otežati koncentraciju, što dovodi do osjećaja iscrpljenosti i umora.
6. Zatvor
Voda je ključna za probavu i normalno kretanje hrane kroz creva. Nedostatak tečnosti može otežati probavu i povećati rizik od zatvora.
Koliko vode dnevno treba unositi?
Preporuka u Eatwell Guide vodiču je šest do osam čaša tečnosti dnevno, uz pretpostavku da oko 20% tečnosti dobijamo iz hrane. Potreba za vodom povećava se tokom fizičke aktivnosti, u toplom okruženju ili kada ste bolesni.
„Voda je neophodna za ljudski život i uključena je u svaku biohemijsku reakciju u tijelu“, ističe dr Zemenides. Ima ključnu ulogu u regulaciji temperature, održavanju krvnog pritiska, podršci funkciji bubrega i probavi.
Dehidracija može ozbiljno uticati na organizam – povećava rizik od infekcija mokraćnog sistema, problema s bubrezima, zbunjenosti, pa čak i padova. U težim slučajevima može izazvati ubrzan rad srca, poteškoće s disanjem ili kolaps.
Kada potražiti ljekarsku pomoć
Ako primijetite tamnu mokraću, često to možete riješiti sami povećanjem unosa tečnosti. Međutim, ako doživljavate teže simptome poput lupanja srca, vrtoglavice ili jake glavobolje, potrebno je da se obratite ljekaru.
Kako povećati unos vode zimi
Ispijanje pune čaše vode ujutro dobar je početak dana. Dr Zemenides savjetuje male, redovne gutljaje tokom dana: „Ljudi često čekaju da osjete žeđ, ali preporučujem da pijete malo i često, bez obzira na osjećaj žeđi.“
Višekratna boca koja je uvijek pri ruci može pomoći. Oralni rastvori za rehidrataciju, dostupni u apotekama, pomažu da se nadoknade elektroliti izgubljeni prolivom ili povraćanjem.
Dio tečnosti unosimo i hranom – voće, povrće i supe doprinose ukupnoj hidrataciji, pa je raznovrsna ishrana važan saveznik u održavanju optimalnog nivoa tečnosti u tijelu.
ETOportal
