Evropska unija razmatra značajan zaokret u politici podsticaja u oblasti drumskog saobraćaja, koji bi mogao imati vidljive efekte i van njenih granica. Nakon višegodišnjeg fokusa gotovo isključivo na subvencionisanje kupovine novih električnih vozila, u evropskim institucijama sve se češće razmatra uvođenje podsticaja i za kupovinu polovnih automobila, naročito onih sa nižim nivoom emisije ili sa nultom stopom zagađenja.
Ovu inicijativu snažno zagovara Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA), koje upozorava da tržište polovnih vozila predstavlja „slijepu tačku“ evropske zelene tranzicije. Prema njihovoj ocjeni, ukoliko infrastruktura za punjenje električnih vozila ostane nedovoljno razvijena, tržište novih automobila moglo bi se suočiti sa ozbiljnim usporavanjem.
ACEA predlaže uvođenje mjera kojima bi električna vozila postala dostupna ne samo kompanijskim voznim parkovima, već i građanima koji kupuju polovna vozila. Na taj način bi se savremene tehnologije i ekološki prihvatljiviji automobili ravnomjernije širili kroz čitavo društvo.
Poseban akcenat stavlja se na subvencionisanje polovnih vozila starih nekoliko godina, prije svega onih sa Euro 6 homologacijom, kako bi se ubrzala obnova evropskog voznog parka, čija prosječna starost trenutno iznosi oko 12 godina. Iako ACEA podržava zamjenu starijih vozila modelima sa savremenijim ekološkim standardima, dugoročni cilj ostaje prelazak na vozila sa nultom stopom emisije.
Prednosti subvencionisanja polovnih vozila vide se na više nivoa. Podsticanje kupovine polovnih automobila doprinosi stabilnosti njihove tržišne vrijednosti, smanjujući rizik za prve kupce novih vozila. Time se posredno snižavaju troškovi leasinga i podstiče prodaja novih automobila. Istovremeno, subvencije usmjerene na polovna vozila, posebno ona starija od pet godina, omogućile bi domaćinstvima sa nižim prihodima, za koja su nova vozila finansijski nedostižna, da učestvuju u energetskoj i ekološkoj tranziciji
.Svako ulaganje u očuvanje vrijednosti polovnih vozila ima sličan efekat kao direktne subvencije, ali bez dodatnog opterećenja za poreske obveznike, jer jača povjerenje kupaca i stabilnost cijelog tržišta. Bez mjera koje bi podsticale potražnju za polovnim vozilima, masovni priliv električnih vozila iz flotne prodaje mogao bi dovesti do viška ponude, što bi usporilo obnovu voznog parka.
Za kupce iz Crne Gore ove mjere mogle bi imati indirektan, ali značajan uticaj. Kako se većina polovnih vozila na domaćem tržištu uvozi iz država Evropske unije, eventualno uvođenje subvencija moglo bi uticati na rast cijena kvalitetnijih polovnih automobila, naročito onih sa Euro 6 standardom i električnih modela. Istovremeno, ponuda starijih i ekološki nepovoljnijih vozila mogla bi se postepeno smanjivati.
Dugoročno gledano, ove promjene mogle bi doprinijeti unapređenju kvaliteta voznog parka i u Crnoj Gori, jer bi se na tržištu pojavljivao veći broj tehnički savremenijih i mlađih polovnih vozila. Poseban rast interesovanja mogao bi se očekivati za polovne električne automobile, ukoliko razlike u cijenama postanu prihvatljivije u odnosu na klasična vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
ETOportal
