Dok se brojni evropski gradovi i dalje bore sa gužvama, zagađenjem i nedostatkom javnog prostora, Beč se odlučio za zaokret koji u središte urbanog planiranja stavlja čovjeka i životnu sredinu. Umjesto širenja betonskih površina i izgradnje novih parking-mjesta, austrijska prijestonica sistematski uklanja automobile iz javnog prostora, pretvarajući asfalt u zelene zone, pješačke trgove i prostore za zajednicu. Cilj ovakve politike nije samo smanjenje saobraćajnih pritisaka, već i prilagođavanje grada klimatskim promjenama i unapređenje kvaliteta života.
Grad trenutno sprovodi više od 350 projekata u okviru kojih se parking-mjesta pretvaraju u zelene i javne površine. Uklanjanje automobila zahvatilo je i najreprezentativnije gradske lokacije, poput Nojer Markta, nekada zatrpanog parkiranim vozilima, a danas uređenog pješačkog trga sa drvećem i klupama. Jedna od glavnih saobraćajnica transformisana je u biciklističku ulicu po holandskom modelu, pri čemu je uklonjeno 140 parking-mjesta kako bi se dobilo 1,3 kilometra biciklističkih staza i zelenih pojaseva.
Ovakvi zahvati otvorili su prostor i za razvoj tzv. „komšijskih oaza“, inicijativa kroz koje stanovnici, uz saglasnost gradske uprave, mogu pojedinačna parking-mjesta pretvoriti u zajedničke bašte, prostore za boravak na otvorenom ili dječja igrališta. Paralelno sa tim, Beč je 2022. godine uveo jedinstven sistem naplate parkiranja, čime je ukinuto besplatno parkiranje na teritoriji cijelog grada. Ova mjera godišnje donosi oko 180 miliona eura, koji se direktno ulažu u razvoj biciklističke infrastrukture i jačanje alternativnih vidova kretanja.
Iako je pronalaženje parkinga u centru grada postalo znatno teže, gradske vlasti su obezbijedile funkcionalne alternative kroz sistem „park and ride“, uz povoljno cjelodnevno parkiranje u blizini stanica javnog prevoza. Beč danas ima jedan od najefikasnijih i najpristupačnijih sistema javnog saobraćaja u Evropi, a rezultati su vidljivi, stanovnici koriste automobile 37 odsto manje nego devedesetih godina. Iako dio građana ove promjene doživljava kao ograničenje slobode kretanja, većina Bečlija podržava politiku vraćanja javnog prostora ljudima, potvrđujući da održivi grad nije prijetnja, već investicija u zdraviju i otporniju urbanu budućnost.
ETOportal / V.M.
