Prema hipotezi astrofizičara Abrahama Loeba, predstavljene na platformi ArXiv, međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS mogao bi biti umjetna kreacija vanzemaljske tehnologije. Njegova izuzetna brzina, veličina i neobična putanja, uključujući prolazak blizu planeta Venere, Jupitera i Marsa, ukazuju na mogućnost da je riječ o namjernoj navigaciji radi promatranja ili postavljanja instrumenata.
3I/ATLAS se kreće brzinom od oko 60 km/s (245.000 km/h), što ga čini najbržim poznatim međuzvjezdanim objektom do sada. Prema podacima opservatorija Vera Rubin, ima dimenzije od oko 11,2 km, što je znatno veće od ranije poznatih međuzvjezdanih objekata — 1I/ʻOumuamua i 2I/Borisov bili su mnogo manji.
Posebnu pažnju izaziva njegova retrogradna putanja s nagibom od 175,1° u odnosu na ekliptiku, što znači da se kreće gotovo u istoj orbitalnoj ravnini kao planeti, ali u suprotnom smjeru. Vjerovatnoća da se orbite slučajno poklope na ovakav način procijenjena je na samo 0,2%.
Još neobičnije je to što će 3I/ATLAS proći vrlo blizu triju planeta: Venere (0,19 AJ), Jupitera (0,65 AJ) i Marsa (0,12 AJ). Ukupna šansa za takav niz slučajnih prolazaka procjenjuje se na svega 0,005%.
Objekt nije pokazao uobičajene plinove koje ispuštaju kometi, a Loeb i saradnici predviđaju da bi 29. oktobra, kada bude najbliže Suncu, mogao promijeniti putanju koristeći solarnu energiju kako bi izbjegao posmatranje.
Ipak, Loeb priznaje da je vjerovatniji scenario da je 3I/ATLAS ekstrasolaran komet, ali smatra da istraživanje mogućnosti vanzemaljske umjetne kreacije ima pedagoški značaj.
Većina astronomskih stručnjaka odbacuje Loebove tvrdnje, kritikujući njegov rad zbog nedostatka recenzije i baziranosti na pretpostavkama, a ne na potvrđenim činjenicama.
