Naučnici sa Univerziteta u Tel Avivu napravili su revolucionarno otkriće koje mijenja naše razumijevanje prirodne komunikacije, biljke emituju zvuke koje životinje mogu da registruju i na njih reaguju, pokazuje najnovija studija objavljena u prestižnom časopisu eLife.
Istraživanje je otkrilo da ženke moljaca izbjegavaju da polažu jaja na biljkama paradajza koje emituju ultrazvučne signale, naročito kada su te biljke izložene stresu, poput nedostatka vode (dehidratacije).
Ti zvuci su nečujni za ljudsko uho, ali su detektabilni za mnoge životinjske vrste, uključujući insekte, slijepe miševe i pojedine sisare. Fenomen otvara potpuno novo poglavlje u razumijevanju ekološke interakcije između biljaka i životinja.
„Ovo je prvi dokaz da životinje mogu da reaguju na zvuke koje biljke proizvode. To znači da mnoge vrste potencijalno koriste te signale prilikom donošenja odluka, da li da opraše biljku, da se sklone u njoj ili da je izbjegnu“, kaže profesor Josi Jovel, koautor studije.
U laboratorijskim uslovima, naučnici su snimali zvukove koje biljke proizvode u stresnim situacijama. Ti zvuci nastaju usljed fizioloških promjena, kao što su mikroskopska pucanja ćelijskih zidova, i mogu da sadrže vrijedne informacije za organizme iz neposrednog okruženja.
Eksperimenti su pokazali da moljci ne reaguju na vizuelne pokazatelje, već isključivo na zvučne signale. To znači da je sposobnost percepcije biljnih zvukova evolutivna prednost, koja omogućava insektima da izaberu zdraviju biljku za potomstvo.
„Biljke nijesu svjesna bića, one ne komuniciraju namjerno. Međutim, zvukovi koje emituju kao posljedicu stresa mogu imati funkcionalnu vrijednost u ekosistemu“, objašnjava profesor Jovel.
Profesorka Lila Hadani, koja je takođe učestvovala u istraživanju, postavlja ključno pitanje: da li i druge biljke mogu da reaguju na ove zvuke? Ako se potvrdi, to bi značilo da biljke ne samo da emituju informacije, već i da međusobno „slušaju“, što bi bio oblik međubiljne akustične komunikacije.
„Ako biljke reaguju na zvuke stresa iz okruženja, mogle bi da unaprijed pripreme sopstvene mehanizme za odbranu ili očuvanje resursa, na primjer da zadrže vodu tokom suše“, kaže Hadani.
Otkriće otvara vrata potpuno novom interdisciplinarnom polju koje spaja botaniku, zoologiju, ekologiju i bioakustiku. Naučnici sada planiraju dalje eksperimente kako bi utvrdili:
-koje vrste biljaka emituju koje zvuke,
-koje životinje su sposobne da ih čuju i tumače,
-u kojim ekološkim kontekstima dolazi do ove razmjene signala.
„Pred nama je ogroman, neistražen proctor, cijeli svijet zvukova koje priroda koristi, a koji mi tek sada počinjemo da otkrivamo“, zaključuje profesor Jovel.
ETOportal
