Todorović je istakla da nalaz revizije iz 2022. godine potvrđuje da su neki predmeti nestali prije 2019. godine, što je, prema njoj, već utvrdila prethodna revizija.
„Ovo je posljedica tri provalne krađe iz 1988, 2005. i 2007. godine. Tokom tih krađa otuđena je i kutija sa zlatnim perperima kralja Nikole, koju je izradio prilikom proglašavanja Crne Gore za Kraljevinu“, rekla je Todorović. Krađe su prijavljene policiji, ali počinioci nikad nisu pronađeni.
Na pitanja Radio Slobodne Evrope (RSE) o tome šta je Ministarstvo kulture preduzelo povodom revizija koje su utvrdile nestanak dijela kulturne baštine, odgovor nije stigao.
Goran Bubanja, sudski vještak za antikvitete i etnologiju, smatra da je odgovornost za krađe na onima koji su radili u Muzeju. „Mislim da neko iz te ustanove stoji iza toga. Nije riječ o dva ili tri predmeta, već o stotinama“, kazao je Bubanja za RSE.
Ovo je drugi put u poslednjih sedam godina da je prijavljen nestanak kulturnog blaga. Naime, u Narodnom muzeju u Cetinju 2017. godine otkriveno je da nedostaje više od 3.000 predmeta, a u tom slučaju niko nije odgovarao.
Ljudske kosti na tavanu Muzeja u Nikšiću
Muzej u Nikšiću, smješten u centru grada u dvorcu posljednjeg crnogorskog vladara, kralja Nikole, otkrio je ljudske kosti na tavanu prilikom konzervacije i restauracije muzeja.
„Prilikom prenošenja u depo, našli smo tri ili četiri ljudska kostura o kojima nije bilo podataka“, izjavila je Todorović na sjednici lokalnog parlamenta 26. novembra. Nakon završene policijske analize, u toku je procedura sahrane pronađenih kostiju. Todorović je naglasila da je vjerovatno bilo nekih istraživanja i da je neko neodgovorno postupio sa tim ljudskim ostacima.
Na pitanja RSE u vezi sa pronađenim kostima i nestalim eksponatima, Todorović nije odgovarala.
Opustošeno kulturno blago Crne Gore
Nestalo je 235 radova crnogorskog slikara Ilije Šobajića, kao i kutija sa zlatnim perperima (prvim crnogorskim novcem) kralja Nikole. Kolekciju od 1.160 predmeta i djela Šobajića grad Nikšić je dobio na poklon od porodice i prijatelja. Nestala su i 34 umjetnička djela iz kolekcije koju je preduzeće Montex poklonilo gradu 1995. godine.
Todorović je istakla da je nestanak ovih predmeta „nenadoknadiv gubitak“ i dodala da je teško utvrditi ko je odgovoran za njihov nestanak, ali da je očigledno da predmeti nisu tretirani na način koji zaslužuje kulturna baština.
Odbornici najavljuju krivičnu prijavu
Odbornici Nikšićkog parlamenta najavili su podnošenje krivične prijave zbog nestalih eksponata. Prema riječima Gorana Bubanje, stručnjaka za antikvitete, u Crnoj Gori ne postoji tržište za prodaju ovih i drugih ukradenih kulturnih predmeta. On objašnjava da ovakvi predmeti završavaju ili na Balkanu ili u Evropi. Što se tiče nestalih zlatnih perpera kralja Nikole, Bubanja kaže da numizmatika Crne Gore veoma rijetka i da bi jedan novčić mogao da dostigne cijenu od 30.000 eura na tržištu.
„Oni koji su otuđili ove predmete znali su šta rade“, smatra Bubanja, dodajući da s obzirom na broj nestalih djela, mora postojati odgovornost onih koji su radili u muzeju tokom krađe.
Moguće je da se predmeti pronađu
Iako su predmeti nestali prije više godina, Bubanja smatra da postoje šanse da se pronađu. „Ako postoji opis materijala i dobra dokumentacija o predmetima, šanse za pronalaženje su 100%. Svaki predmet je jedinstven, kao i lična karta“, kaže Bubanja.
Epilog krađa iz Narodnog muzeja
U slučaju krađe kulturnog blaga iz Narodnog muzeja u Cetinju, koja je otkrivena 2017. godine, niko nije odgovarao. Naime, novembru 2017. godine muzejski radnik Aleksandar Berkuljan je obavijestio javnost da je nestalo oko 3.000 predmeta, nakon čega je podnio prijave. Cetinjsko Osnovno tužilaštvo je tri godine kasnije podiglo optužni prijedlog protiv bivšeg direktora Pavla Pejovića, ali je slučaj završio presudom zbog zastare.
„Optužba je odbijena zbog zastare“, saopštilo je Tužilaštvo za RSE.
