Činjenica da je na popisu stanovništva u Crnoj Gori broj onih koji se izjašnjavaju kao Srbi porastao za četiri odsto u odnosu na prethodni popis 2011. godine nije iznenađenje za metodologa i profesora Miloša Bešića. On ukazuje na to da je na prethodnom popisu bilo oko pet odsto onih koji su odbili da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti, navodeći da su se upravo u toj kategoriji „ukrili“ Srbi koji su se sada odlučili da se izjasne.
„Sada kada su se ‘vratili’, imate tu promjenu. Prema tome, broj Srba u Crnoj Gori je stabilan, to je nešto ispod trećine (32,9 odsto). Tako je bilo prije 20 godina, tako je i danas,“ objašnjava Bešić za Radio Slobodna Evropa.
Na popisu, čije je rezultate 15. oktobra saopštila Uprava za statistiku MONSTAT, 41,1 odsto građana izjasnilo se kao Crnogorci, dok se 32,9 odsto izjasnilo kao Srbi. Osim porasta broja Srba, u odnosu na prethodni popis, zabilježen je i pad od oko četiri procenata onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci.
Popis u Crnoj Gori je više političko nego statističko pitanje, posebno kada je riječ o nacionalnoj i jezičkoj pripadnosti. Od referenduma za nezavisnost 2006. godine, crnogorsko društvo je ostalo duboko podijeljeno između onih koji žele ostati u zajednici sa Srbijom i onih koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
Očekivanja i rezultati
Profesor Bešić napominje da su predstavnici Srba očekivali veći broj na ovom popisu zbog promjene političkih okolnosti. „Oni vjeruju da je politika Mila Đukanovića, DPS-a i nezavisne Crne Gore privremeno orijentisala određeni broj ljudi da se izjašnjavaju kao Crnogorci, a ne kao Srbi,“ objašnjava Bešić.
Iako je popis prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga koje su pozivale građane da se izjasne kao Srbi, rezultati su pokazali da nacionalni identitet u Crnoj Gori ostaje stabilan i teško se mijenja.
Premijer Milojko Spajić i lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić izrazili su zadovoljstvo rezultatima popisa. Mandić je rekao da je „situacija mnogo bolja nego ranije“, dok je predsjednik DPS-a Danijel Živković istakao očuvanje građanskog karaktera države uprkos pritiscima.
Jezičke promjene
Prema rezultatima, 43,2 odsto građana u Crnoj Gori izjavilo je da govori srpski jezik, što je blagi rast od 0,3 odsto u odnosu na 2011. Godinu. U isto vrijeme, broj onih koji se izjašnjavaju da govore crnogorski je pao sa 37 na 34,5 odsto. Bešić naglašava da postoji veći broj onih koji govore srpski od onih koji se izjašnjavaju kao Srbi, što ukazuje na kompleksnost identiteta.
Promjene među nacionalnim zajednicama
Na popisu je takođe zabilježen porast broja Rusa i Ukrajinaca u Crnoj Gori, sa Rusima kao petom po veličini nacionalnom zajednicom. Noviji rezultati pokazuju da u Crnoj Gori živi preko 46.800 stranih državljana, s najvećim brojem iz Rusije, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Ovi rezultati oslikavaju složenu sliku demografske strukture Crne Gore, koja se oblikuje pod uticajem istorijskih, političkih i društvenih faktora.
Izvor: Slobodnaevropa.org