Francuska javnost potresena je izvještajem parlamentarne istražne komisije o TikToku, koja je preporučila da se društvene mreže zabrane djeci mlađoj od 15 godina i uvede tzv. „digitalni policijski čas“ za adolescente između 15 i 18 godina – od 22 sata do 8 ujutro.
Cilj ovih mjera, kako je naglasila izvjestiteljka komisije Lor Miler (Laure Miller), jeste da se pošalje jasan signal i djeci i roditeljima da društvene mreže „nijesu bezopasne“, naročito kada je riječ o najmlađima.
Komisija je formirana u martu 2024. godine, nakon niza pravnih postupaka protiv TikToka u Francuskoj. Sedam porodica podnijelo je tužbu optužujući platformu da djecu izlaže opasnim sadržajima, uključujući one koji mogu podstaknuti samoubistvo.Jedna od tih porodica je i porodica Žeraldin (52), majke osamnaestogodišnje Penelope, koja je u februaru 2024. godine tragično izvršila samoubistvo. Majka je tek poslije smrti otkrila da je njena ćerka na TikToku objavljivala i pratila video snimke samopovređivanja.
Iako TikTok tvrdi da je bezbjednost mladih prioritet, te da je zahvaljujući moderaciji baziranoj na vještačkoj inteligenciji uklonjeno 98% štetnog sadržaja u Francuskoj tokom prošle godine, parlamentarna komisija naglašava da se opasni materijali i dalje šire i ostavljaju ozbiljne posljedice: gubitak koncentracije, poremećaj sna i pad samopouzdanja kod mladih.
Izvještaj ide i dalje, tako da ako društvene mreže u naredne tri godine ne ispune svoje zakonske obaveze, uključujući striktno poštovanje Evropske uredbe o digitalnim uslugama (DSA), predložena je i potpuna zabrana korišćenja djeci do 18. godine.
Francuska nije usamljena u ovom pristupu. Nekoliko zemalja Evropske unije, među kojima su Španija i Grčka, već su zatražile od Brisela da dodatno reguliše online platforme zbog sve izraženijih problema: zavisnosti od mreža, cyber maltretiranja i širenja govora mržnje.
Ostaje otvoreno pitanje da li će i Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU i zemlja koja se već usklađuje sa evropskim standardima, razmotriti mogućnost da u interesu zdravlja i bezbjednosti djece ograniči pristup rizičnim platformama u skladu sa Evropskom uredbom o digitalnim uslugama.
Ako francuski prijedlog postane zakonska praksa, mogao bi postati model i za druge evropske države, uključujući Crnu Goru, gdje zabrinutost roditelja zbog štetnog sadržaja i digitalne zavisnosti među mladima sve više dobija na značaju.
NVO „Dječiji Savez Crne Gore“
