WTA za 2026. projektuje operativni gubitak od 23 miliona dolara, uz oko 15 miliona dolara gotovine na kraju godine. Ako se trend nastavi, finansijski problemi mogli bi kulminirati 2027.
I dok će ovogodišnji US Open ostati upamćen po rijetkom sportskom podvigu u polufinalu će se naći četiri najbolje rangirane teniserke turnira, iza velikih rezultata na terenu odvija se mnogo manje blistava priča. WTA se suočava sa ozbiljnim finansijskim pritiskom, a projekcije za naredni period otvaraju pitanje dugoročne održivosti ženskog profesionalnog tenisa.
Prema finansijskim podacima koje su objavili britanski mediji, a prenio i The Telegraph, WTA za 2026. godinu projektuje operativni gubitak od oko 23 miliona dolara, dok bi na kraju godine raspolagala sa približno 15 miliona dolara gotovine. Ako bi se sličan tempo gubitaka nastavio i tokom 2027. godine, organizacija bi mogla da ostane bez raspoloživih novčanih rezervi.
To, međutim, ne znači da je WTA trenutno pred bankrotom, niti da je pokrenut bilo kakav stečajni postupak. Riječ je o projekcijama koje ukazuju na ozbiljan problem likvidnosti ukoliko organizacija ne uspije da smanji troškove, poveća prihode ili pronađe nove izvore finansiranja.
Paradoks je u tome što se finansijske teškoće pojavljuju u trenutku kada ženski tenis bilježi značajne komercijalne i sportske rezultate. WTA je tokom 2025. godine imala rekordnu posjećenost turnira, dok je ukupni nagradni fond dostigao rekordni nivo od oko 249 miliona dolara. Rast sportskog proizvoda, međutim, ne znači automatski i veću profitabilnost same organizacije.
Poseban problem predstavlja i odluka o promjeni domaćina WTA Finala. Turnir najboljih osam teniserki i dublova ove godine biće održan u Indian Wellsu, nakon što su WTA i Saudijska teniska federacija sporazumno okončale hosting aranžman za završni turnir prije isteka prvobitnog ugovora. WTA je prethodno dvije godine održavala završnicu u Rijadu, gdje je nagradni fond 2025. godine iznosio rekordnih 15,5 miliona dolara.
Za 2026. godinu, nakon preseljenja turnira u Sjedinjene Američke Države, WTA u trenutku objave odluke nije saopštila konačan nagradni fond. Zbog toga se tvrdnja da će on biti „za trećinu manji“ ne može pouzdano predstaviti kao činjenica.
Finansijski pritisak nije jedini izazov. Prošle godine pojavila se i ideja o bližem komercijalnom povezivanju ATP i WTA, ali su pregovori o potencijalnom zajedničkom poslovnom poduhvatu u julu 2026. godine stavljeni na neodređeno vrijeme. Među problemima su bili finansijski pritisci i neslaganja oko podjele prihoda.
Istovremeno, postoje i dugogodišnje rasprave o ekonomskim razlikama između muškog i ženskog tenisa na pojedinim zajedničkim turnirima. Tvrdnju da pojedini turniri, poput Madrida i Majamija, ženama plaćaju manje isključivo zato što je njihov „proizvod tržišno manje vrijedan“ ipak bi trebalo posmatrati u širem kontekstu poslovnog modela turnira i strukture prihoda, a ne kao jednostavnu činjenicu.
Za sada je, međutim, preciznije govoriti o ozbiljnoj finansijskoj krizi i riziku od iscrpljivanja gotovinskih rezervi, nego o izvjesnom bankrotu. Budućnost WTA zavisiće od toga da li će organizacija uspjeti da preokrene negativan finansijski trend, stabilizuje poslovanje i pronađe održiv model za dalji razvoj ženskog profesionalnog tenisa.
Izvor : The Telegrafph
ETOportal
