Friedrich Merz je najavio da će u slučaju da mu izborni rezultat otvori mandat za sastavljanje vlade nastojati formirati efikasnu vladu do Uskrsa koji ove godina pada 20. aprila..
Kratko uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u nedjelju, ispitivanja javnog mnijenja demokršćansku Uniju CDU/CSU i njenog kancelarskog kandidata Friedricha Merza i dalje vide na vodećem položaju, ali ankete pokazuju da bi sastavljanje vlade moglo biti dugo i mukotrpno.
Nekoliko ispitivanja javnog mnijenja objavljenih u petak, pokazuju različite rezultate koji bi doveli do različitih mogućnosti stvaranja koalicija nakon izbora.
Unija CDU/CSU po ispitivanju instituta Forsa može računati s podrškom 29 posto birača. U ispitivanju instituta Allensbach, načinjenog za nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemene Zeitung (FAZ), Unija može računati sa čak tri posto više.
U trećem ispitivanju objavljenom na javnom servisu ZDF, Uniju je podržalo svega 28 posto ispitanih. Sva tri ispitivanja su obavljena na sličnom uzorku od 1.500 ispitanih i polaze od mogućih odstupanja od tri posto, što konačni ishod i posebno mogućnosti poslijeizbornih koalicija čini vrlo otvorenima.
Zavisno o ispitivanju, Uniji bi bio potreban samo jedan koalicioni partner, ili možda dva, što bi zbog razlika u mnogim političkim pitanjima bilo vrlo mukotrpno.
Spiegel Online analizira kako unutar Demokršćanske unije već vlada strah od „minus 30“ tj. svakog rezultata ispod 30 posto. To bi, kako smatra Spiegel, oslabilo pozicije kancelarskog kandidata i predsjednika Hršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza.
Mnogi procjenjuju da je upravo njegov riskantan potez da prije nekoliko sedmica uz pomoć glasova ekstremističke Alternative za Njemačku (AfD) progura zakone za ograničenje migracija, aktivira do tada neodlučne birače da svoj glas daju nekoj od stranka lijevo od centra.
U danima nakon Merzove sporne inicijative u Bundestagu, stotine hiljada ljudi je širom Njemačke izašlo na ulice protestujući protiv saradnje stranaka centra s desno-populističkim AfD-om.
Time se djelimično opravdava i oporavak stranke Ljevica koja se još prije nekoliko sedmica u ispitivanjima nalazila ispod izbornog praga od pet posto, a sada je u ispitivanjima stabilno iznad praga, u nekim ispitivanjima čak i na osam posto.
Cilj Unije je stoga rezultat iznad 30 posto, kako bi bilo moguće stvaranje stabilne tzv. velike koalicije sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD) aktuelnog kancelara Olafa Scholza.
Iako je demokršćanska opozicija protekle tri godine bila stalni kritičar rada vlade socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja se zbog stalnih unutrašnjih svađa početkom novembra i raspala, Unija još uvijek najviše dodirnih točaka, pogotovo u osjetljivom političkom pitanju smanjenja neregulisanih migracija, ima upravo sa SPD-om.
SPD bi u slučaju ulaska u koaliciju, kako se procjenjuje, poduzeo neke kadrovske promjene, pri čemu se uglavnom cilja na odlazak sadašnjeg kancelara Scholza sa vodećih pozicija i to zbog njegove nepopularnosti među biračima.
Mnogo bolje rezultate u ispitivanjima bilježi sadašnji ministar odbrane Boris Pistorius za kojeg se procjenjuje da bi u mogućoj „velikoj koaliciji“ mogao igrati važnu ulogu.
Teoretski je moguća i koalicija sa Zelenima koji se, slično SPD-u, u ispitivanjima kreću oko 15 posto podrške birača. No protivnik saradnje sa Zelenima, predsjednik manje stranke u Demokršćanskoj uniji, bavarske Hršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder, već danima vodi manje ili više otvorenu neprijateljsku kampanju. „Sa mnom na čelu CSU-a neće biti koalicije sa Zelenima“, rekao je Söder u više navrata.
Više dodirnih tačaka demokršćani imaju s liberalima iz FDP-a za koje je međutim trenutno upitno hoće li uopšte ući u novi, 21. saziv Bundestaga. Liberali posljednjih dana pokušavaju uvjeriti birače da je upravo koalicija Unije, SPD-a i FDP-a najbolje rješenje za zemlju, iako se upravo zbog svađe SPD-a i FDP-a zadnja vlada i raspala.
Konačne koaliciONE konstelacije zavise i o toga hoće li novoosnovanoj stranci Savez Sahra Wagenknecht (BSW), ljevičarsko-populističkoj stranci proizašloj iz stranke reformisanih komunista Ljevica, uspjeti ulazak u Bundestag.
Iako populističke stranke ljevice i desnice, poput AfD-a, koji se već mjesecima u ispitivanjima javnog mnijenja kreće oko stabilnih 20 posto, najvjerovatnije neće biti dio buduće vlade, od njihovog uspjeha ili neuspjeha zavisi i kako će izgledati budući kabinet vjerovatnog kancelara Friedricha Merza.
Nakon sporne saradnje s AfD-om prilikom glasanja u Bundestagu, kancelarski kandidat Unije CDU/CSU Friedrich Merz ne propušta priliku javno istaknuti, a to se odnosi i na brojna TV sučeljavanja posljednjih dana, kako je nakon izbora „isključena“ saradnja a AfD-om.
Iako se nakon govora američkog predsjednika J.D. Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji proteklog vikenda predizborna rasprava pomaknula u smjeru vanjske politike i položaja Njemačke u novonastalim međunarodnim kretanjima, glavna tema predizbornih sučeljavanja je ostalo pitanje smanjenja migracija i ekonomskog oporavka Njemačke.
Friedrich Merz je najavio da će u slučaju da mu izborni rezultat otvori mandat za sastavljanje vlade nastojati formirati efikasnu vladu do Uskrsa koji ove godina pada 20. aprila, što znači nešto manje od dva mjeseca nakon izbora.
ETOportal