Lažne poruke o paketima, bankovnim računima i kaznama mogu dovesti do krađe novca i ličnih podataka. Saznajte kako da prepoznate prevaru i zaštitite se.
Poruka na telefonu može izgledati kao obavještenje banke, Pošte Crne Gore ili državne institucije, a da zapravo služi za krađu ličnih podataka i novca. Prevaranti koriste SMS poruke, elektronsku poštu i aplikacije za komunikaciju kako bi građane naveli da otvore lažni link, unesu podatke sa kartice ili potvrde uplatu.
Uprava policije i nadležne službe u Crnoj Gori više puta su upozoravale na ovakve pokušaje prevare, uključujući lažna obavještenja o pošiljkama, bankovnim računima i navodnim kaznama.
Pet znakova na koje treba obratiti pažnju
1. Traži se hitna reakcija. Poruka upozorava da će račun biti blokiran, da paket neće biti isporučen ili da slijedi kazna ako odmah ne preduzmete određenu radnju. Cilj je da reagujete iz straha, bez provjere informacija.
2. Link vodi na nepoznatu ili sumnjivu adresu. Naziv sajta može ličiti na adresu banke, Pošte ili državnog organa, ali sadržati dodatne riječi, crtice ili drugačiji završetak. Nemojte vjerovati samo izgledu stranice ili logotipu. Otvorite zvanični sajt tako što ćete njegovu adresu sami unijeti u pregledač.
3. Od vas se traže podaci sa bankovne kartice. Posebno budite oprezni kada se od vas traže broj kartice, sigurnosni kod, PIN, lozinka ili jednokratni kod za potvrdu transakcije. Ne unosite takve podatke preko linka iz neočekivane poruke.
4. Poruka stiže neočekivano. Možda nijeste naručili paket, nemate račun kod navedene banke ili ne znate na koju se kaznu poruka odnosi. To je razlog da zastanete i provjerite informacije direktno kod institucije, koristeći njen zvanični kontakt.
5. Pošiljalac se predstavlja kao autoritet, ali ne možete potvrditi njegov identitet. Ime pošiljaoca i izgled poruke mogu se imitirati. Čak ni poruka koja djeluje uvjerljivo nije dokaz da je zaista poslata iz banke ili državne institucije.
Šta uraditi ako dobijete sumnjivu poruku?
Ne odgovarajte na nju i ne otvarajte link. Ne preuzimajte priloge i ne unosite lične ili finansijske podatke. Poruku možete prijaviti kao neželjenu, blokirati pošiljaoca i potom je obrisati. Ako se poruka navodno odnosi na banku, pošiljku ili kaznu, provjerite je preko zvaničnog sajta ili telefonskog broja institucije.
U Crnoj Gori se sumnjivi sajber incidenti mogu prijaviti nadležnom timu CIRT putem adrese kontakt@cirt.me ili preko zvanične stranice za prijavu incidenta.
Ako ste već kliknuli na link, zatvorite stranicu i nemojte unositi podatke. Ako ste unijeli podatke sa kartice ili potvrdili transakciju, odmah kontaktirajte banku i zatražite savjet o blokadi kartice i zaštiti računa. Ako ste unijeli lozinku, promijenite je preko zvanične stranice servisa, a ako ste je koristili i na drugim nalozima, promijenite je i tamo.
Najvažnije pravilo je jednostavno: ne dozvolite da vas hitna poruka natjera da reagujete prije provjere. Nekoliko minuta opreza može spriječiti ozbiljnu finansijsku štetu.
ETOportal
