Ogromne količine plutajućih smeđih algi ponovo privlače pažnju naučnika i stanovnika atlantskih obala. Sargasum, morska alga koja u umjerenim količinama predstavlja važno stanište za brojne morske organizme, posljednjih godina u pojedinim djelovima Atlantika stvara toliko velike nakupine da postaje ozbiljan ekološki i ekonomski problem.
Prema podacima NASA-e, pojas sargasuma u junu 2026. dostigao je drugi najveći nivo zabilježen satelitskim mjerenjima, odmah iza rekordne 2025. godine. Karipsko more i Meksički zaliv zabilježili su rekordne količine za svoje oblasti. Ova pojava sada se prati duž velikog dijela tropskog Atlantika, od zapadne Afrike prema Karibima i američkom kontinentu.
Kada korisna alga postane problem
Sargasum nije sam po sebi štetan. Na otvorenom moru plutajuće nakupine pružaju sklonište ribama, morskim kornjačama, beskičmenjacima i pticama. Problem nastaje kada se alge prekomjerno razmnože i u velikim količinama dospiju do obale.
Tada mogu da prekriju plaže, oštete osjetljive priobalne ekosisteme i otežaju život morskim organizmima. Kada potonu u velikim količinama, mogu da prekriju koralne grebene i livade morske trave, smanjujući im pristup svjetlosti i mijenjajući uslove u kojima žive druge vrste.
Dodatne teškoće nastaju kada alge počnu da se razgrađuju na plažama. Tada se oslobađa sumporovodonik, gas neprijatnog mirisa koji podsjeća na pokvarena jaja. U većim koncentracijama može predstavljati i zdravstveni rizik, zbog čega je važno da se velike nakupine uklanjaju uz odgovarajuće mjere zaštite.
Naučnici još istražuju sve uzroke
Istraživači povezuju širenje sargasuma sa više faktora, uključujući promjene temperature i cirkulacije okeana, kao i povećan dotok hranljivih materija koje podstiču rast algi. Njihov značaj nije isti u svim oblastima, a naučnici i dalje istražuju kako međusobno djeluju.
Satelitska posmatranja danas omogućavaju praćenje velikih nakupina gotovo u realnom vremenu. Ti podaci pomažu priobalnim zajednicama da procijene gdje bi alge mogle da stignu i da se pripreme za njihov dolazak.
Ipak, uklanjanje sargasuma nije jednostavno. Njegovo sakupljanje zahtijeva novac, opremu i pažljivo planiranje, dok nekontrolisano odlaganje može stvoriti nove probleme. Istražuju se i mogućnosti korišćenja prikupljenih algi za kompostiranje i proizvodnju energije, ali takva rješenja zahtijevaju provjeru njihovog sastava i mogućeg prisustva zagađujućih materija.
Sargasum tako pokazuje koliko je ravnoteža u prirodi važna. Alga koja na otvorenom moru pruža dom brojnim vrstama može, kada se nekontrolisano nagomila na obalama, postati prijetnja ekosistemima i ljudima. Razumijevanje uzroka njenog širenja zato je jedan od važnih zadataka savremene nauke o okeanima.
ETOportal/Redakcija Zelena planeta
