Ljeti se razlika između ulice sa drvoredom i one bez ijednog stabla osjeća već nakon nekoliko minuta hodanja. Na jednoj postoji hlad u kojem se može zastati, dok se na drugoj vrućina odbija od asfalta i betona. Ta razlika nije samo pitanje udobnosti. Ona pokazuje koliko je zelenilo važno za život u savremenim gradovima.
Drveće pruža hlad, a isparavanje vode kroz lišće doprinosi rashlađivanju okoline. Kada su pravilno raspoređeni, parkovi, drvoredi i manje zelene površine mogu ublažiti posljedice visokih temperatura i učiniti pojedine djelove grada prijatnijim za boravak i kretanje.
Zelenilo ima značaj i kada padne kiša. Zemljište koje nije potpuno prekriveno betonom može da upije dio vode, dok korijenje drveća i drugih biljaka doprinosi zadržavanju vode u tlu. To ne može samo po sebi riješiti problem poplava, ali predstavlja važan dio pametnijeg upravljanja atmosferskim padavinama.
Tu je i životinjski svijet. Drvoredi, živice, parkovi i raznovrsne biljke pružaju hranu i sklonište pticama, oprašivačima i drugim sitnim životinjama. Kada se zelene površine povezuju umjesto da budu izolovana ostrva između zgrada i saobraćajnica, životinje imaju više mogućnosti da se kreću i pronalaze odgovarajuća staništa.
Međutim, nije dovoljno zasaditi nekoliko stabala za fotografiju i smatrati da je posao završen. Mlada stabla zahtijevaju njegu i zalivanje, a izbor vrste mora odgovarati prostoru, zemljištu i lokalnim klimatskim uslovima. Važno je sačuvati i postojeća, odrasla stabla, jer je potrebno mnogo godina da mlado drvo razvije krošnju koja pruža ozbiljniju hladovinu.
Zelene površine ne bi smjele biti samo privilegija pojedinih naselja. Parkovi, drvoredi i prostori za odmor potrebni su ljudima svih generacija, posebno djeci, starijima i onima koji nemaju sopstveno dvorište ili terasu.
Uređen grad nije samo grad sa novim zgradama, širokim ulicama i popločanim trgovima. On je i mjesto u kojem čovjek može da prošeta u hladu, sjedne na klupu, čuje ptice i provede vrijeme na otvorenom bez stalne izloženosti buci i vrućini.
Zato pitanje zelenila ne bi trebalo da bude posljednja stavka u planiranju grada. Drveće raste sporo, a potreba za hladom i zdravijim okruženjem ne može da čeka da se završe svi drugi projekti.
