Zavisnost od uvoza i globalni poremećaji na tržištu đubriva i energenata povećavaju rizik od skuplje hrane u Crnoj Gori. Jesu li moguće i nestašice?
Postoje krize koje se na prvi pogled odvijaju daleko od svakodnevnog života, sve dok se njihovi računi ne pojave na kasama prodavnica. Upravo takav scenario sada se nadvija nad svjetskim tržištem hrane, gdje se oružani sukobi, poremećaji pomorskog saobraćaja, rast troškova energenata i klimatski ekstremi prepliću u problem čije bi posljedice mogle trajati znatno duže od samih ratnih operacija. U analizi objavljenoj 19. oktobra 2026. godine, S&P Global upozorava da kombinacija skupljeg goriva, otežanog snabdijevanja đubrivima i rizika povezanih sa fenomenom El Ninjo stvara uslove za ozbiljan pritisak na globalnu proizvodnju hrane. Prema navodima iz izvještaja, Hormuški moreuz predstavlja jednu od najosjetljivijih tačaka sistema jer kroz njega se u redovnim okolnostima odvija približno 29 odsto svjetske trgovine ureom, gotovo polovina međunarodne trgovine sumporom i oko petine trgovine amonijakom. To nijesu samo podaci iz međunarodne trgovine, već pokazatelj koliko je proizvodnja hrane zavisna od nekoliko strateških pravaca i sirovina. Bez prirodnog gasa nema ekonomične proizvodnje velikih količina azotnih đubriva, a bez sumpora i fosfatnih sirovina slabi proizvodnja drugih ključnih hraniva za biljke. Poskupljenjem dizela postaje skuplje oranje, sjetva, žetva i transport. Svjetska banka je u aprilskom izdanju izvještaja Commodity Markets Outlook procijenila da bi cijene đubriva tokom 2026. mogle porasti više od 30 odsto, dok bi cijena uree, prema tadašnjoj projekciji, mogla porasti gotovo 60 odsto na godišnjem nivou. Istovremeno, banka je u osnovnom scenariju očekivala znatno umjereniji rast međunarodnih cijena prehrambenih sirovina, od oko dva odsto tokom godine, uz upozorenje da bi produženi sukob i ekstremne vremenske prilike mogli pogoršati prognozu. Upravo je u toj razlici između troškova proizvodnje i cijene gotovog proizvoda sadržana suština problema, kriza ne mora odmah izazvati prazne police da bi ozbiljno pogodila stanovništvo. Dovoljno je da poljoprivrednik zbog skupoće smanji količinu đubriva, da proizvođač plati skuplju energiju ili da brodovi budu primorani na duže i skuplje rute. Posljedice se tada prenose duž čitavog lanca, od njive i fabrike do distributera i potrošača.
Za Crnu Goru, ovakav razvoj događaja nije samo upozorenje koje stiže sa svjetskih tržišta, već i test otpornosti domaćeg sistema snabdijevanja. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda tokom 2025. dostigla oko 1,07 milijardi eura, dok je domaći izvoz pokrio manje od desetine vrijednosti uvoza U takvim okolnostima, dugotrajniji poremećaji u međunarodnom transportu, rast cijena goriva i đubriva i eventualno smanjenje poljoprivredne proizvodnje na ključnim izvoznim tržištima mogli bi se preliti i na crnogorske prodavnice. Prvi udar vjerovatnije bi se ogledao u višim nabavnim i maloprodajnim cijenama, uz smanjenje prostora za akcijske popuste, dok bi ozbiljniji i dugotrajniji prekidi u isporukama mogli dovesti do privremene nestašice pojedinih proizvoda. Poseban rizik predstavlja činjenica da se skuplji energenti i poljoprivredni inputi ne odražavaju uvijek odmah na cijene hrane, već mogu uticati i na naredne proizvodne cikluse, pa se dio posljedica može osjetiti tek tokom 2027. godine. To, međutim, ne znači da Crnoj Gori nužno prijete prazne police, mnogo će zavisiti od trajanja krize, dostupnosti robe iz Srbije i drugih regionalnih tržišta, kao i sposobnosti uvoznika da pravovremeno pronađu alternativne dobavljače. Za građane bi najopasnija mogla biti kombinacija postepenog poskupljenja osnovnih namirnica i slabljenja kupovne moći, naročito domaćinstava koja najveći dio prihoda izdvajaju za hranu. Zato bi odgovor države morao podrazumijevati pažljivo praćenje zaliha i cijena, pravovremeno prepoznavanje mogućih prekida u snabdijevanju i mjere koje bi pomogle najugroženijim domaćinstvima, uz istovremeno jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje. U zemlji koja veliki dio potreba podmiruje uvozom, sigurnost hrane ne zavisi samo od toga koliko robe ima na rafovima danas, već i od toga koliko je sistem spreman za scenario u kojem ona sjutra postaje skuplja ili teže dostupna.
Izvor : Izvještaj S&P Global od 19. oktobara 2026, / Svjetska banka, Commodity Markets Outlook, april 2026.
ETOportal / V.M.
