Kada nas zabrine neki simptom ili poželimo da saznamo više o bolesti, internet je često prvo mjesto na kojem tražimo odgovor. Za nekoliko minuta možemo pronaći tekstove, iskustva drugih ljudi, savjete i preporuke za različite preparate. Problem je što među korisnim informacijama ima i netačnih tvrdnji koje mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost ili navesti ljude da donesu pogrešne odluke o svom zdravlju.
Prvi korak je provjera izvora. Pouzdani zdravstveni tekstovi obično jasno navode ko ih je objavio, ko ih je napisao ili stručno pregledao i na kojim se dokazima zasnivaju. Korisno je potražiti informacije na sajtovima zdravstvenih ustanova, medicinskih fakulteta, stručnih organizacija i javnih zdravstvenih institucija.
Važno je provjeriti i datum objavljivanja ili posljednje izmjene. Medicinska saznanja i preporuke mogu se mijenjati, pa stariji tekst ne mora nužno odgovarati sadašnjim preporukama. Ako članak navodi istraživanje, trebalo bi da omogući čitaocu da pronađe originalni izvor i provjeri šta je zaista utvrđeno.
Poseban oprez potreban je kada tekst obećava brzo ili sigurno izlječenje, tvrdi da jedan preparat liječi veliki broj različitih bolesti ili poziva čitaoca da prekine propisanu terapiju. Dramatični naslovi, neprovjerljiva svjedočenja i pritisak da se proizvod odmah kupi nijesu dokaz da je zdravstvena tvrdnja tačna.
Treba razlikovati lično iskustvo od medicinskog dokaza. To što je nekome određeni preparat pomogao ne znači da će imati isti učinak kod drugih ljudi, niti dokazuje da je upravo taj preparat izazvao poboljšanje. Isto tako, objava koju je podijelio prijatelj ili poznanik nije automatski pouzdana.
Korisno je uporediti tvrdnju sa još jednim ili dva nezavisna, stručna izvora. Ako se podaci ne poklapaju, treba provjeriti na koje se istraživanje tekst poziva, kakva je bila ispitivana grupa i da li se zaključak odnosi na ljude ili samo na laboratorijske eksperimente. Kod složenih medicinskih pitanja odgovor se ne može uvijek svesti na jednostavno „da“ ili „ne“.
Pažnju zaslužuje i zaštita ličnih podataka. Prije nego što na nepoznatoj stranici unesemo podatke o zdravlju, dokumentaciju ili druge osjetljive informacije, treba provjeriti ko upravlja sajtom i kako se podaci koriste.
Internet može biti vrijedan izvor znanja i pomoći nam da pripremimo pitanja za ljekara. Ipak, ni kvalitetan članak ne može samostalno postaviti dijagnozu niti zamijeniti pregled i savjet stručnjaka koji poznaje zdravstveno stanje konkretne osobe.
ETOportal/Redakcija Zdravlje&tehnologija
