Cijene nafte na svjetskim tržištima naglo su porasle nakon novih signala iz Sjedinjenih Američkih Država o mogućem pooštravanju politike prema Iranu i dodatnoj destabilizaciji Bliskog istoka. Prema navodima BBC-ja, barel sirove nafte tipa Brent u srijedu je dostigao oko 115 dolara, što predstavlja osjetan rast u odnosu na prethodni dan kada se trgovina završila na nešto iznad 110 dolara.
Skok cijena uslijedio je nakon pisanju „Wall Street Journala“, prema kojem je američki predsjednik Donald Trump naložio pripremu scenarija za proširenje postojeće blokade iranskih luka, u okviru strategije „maksimalnog pritiska“ na Teheran. Takvi potezi, kako se navodi, u diplomatskim krugovima se tumače kao signal mogućeg dugotrajnog zaoštravanja odnosa i dodatnog pritiska na iransku ekonomiju.
Tržišta su dodatno reagovala i na političku retoriku iz Vašingtona, gdje je Trump poručio da se Iran „ne uspijeva stabilizovati“, dok istovremeno Teheran odgovara najavama da će nastaviti ometanje pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz ukoliko se nastavi američka blokada. Ova razmjena prijetnji već sedmicama održava visoku volatilnost na tržištu energenata.
Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog gasa, ostaje ključna tačka globalne energetske sigurnosti. Svako ograničenje plovidbe kroz ovaj prolaz odmah se reflektuje na cijene, a trenutna situacija dodatno je pogoršana ranijim incidentima i vojnim tenzijama u regionu.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak blokada i eskalacija tenzija između SAD i Irana mogao dovesti do daljeg rasta cijena nafte i lančanih poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja energentima, što bi se u narednom periodu moglo preliti i na inflaciju i ekonomske politike širom svijeta.
ETOportal / V.M.
