Skupština Crne Gore usvojila je izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se uvode dodatni mehanizmi sudske kontrole pojedinih mjera tajnog prikupljanja podataka i mijenja sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji. Za izmjene je glasalo 63 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.
Usvajanje zakonskih izmjena bilo je predviđeno Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize, koji su vlast i dio opozicije postigli 7. jula. Potpisnici sporazuma obavezali su se da izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u usvoje do kraja jula.
Najvažnija novina odnosi se na jačanje sudske kontrole nad pojedinim mjerama tajnog prikupljanja podataka koje sprovodi Agencija za nacionalnu bezbjednost.
Prema usvojenim izmjenama Zakona o ANB-u, predsjednik Vrhovnog suda ubuduće će odlučivati o odobravanju određenih mjera tajnog prikupljanja podataka, kada postoji sumnja da je ugrožena nacionalna bezbjednost.
Odobrenje će biti potrebno za dostavljanje i pristup evidencijama koje sadrže posebne kategorije ličnih podataka, uključujući genetske i biometrijske podatke, kao i podatke koji se odnose na profilisanje i druge obrade kojima se može ozbiljno zadrijeti u privatnost pojedinca.
Takav pristup biće moguć neposrednim uvidom u evidencije, registre i zbirke podataka, ali samo na osnovu obrazloženog pisanog predloga direktora ANB-a i uz pojedinačnu odluku predsjednika Vrhovnog suda.
Izmjenama je propisano da i produženje trajanja nadzora odobrava predsjednik Vrhovnog suda, odnosno sudija koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.
Predviđeno je i da se nadzor ukida odmah po prestanku razloga zbog kojih je određen, o čemu je direktor ANB-a dužan da u pisanoj formi obavijesti predsjednika Vrhovnog suda.
Nova pravila za Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji
Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima mijenja se način formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji.
Komisiju će ubuduće obrazovati Vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova, uz prethodno pribavljeno mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Broj članova Komisije povećava se sa pet na šest, a njen sastav biće proširen predstavnikom Državnog tužilaštva – državnim tužiocem ili zaposlenim u toj instituciji, kojeg predlaže glavni specijalni tužilac.
Usvojene izmjene predstavljaju dio dogovorenih mjera za prevazilaženje parlamentarne krize, ali istovremeno otvaraju prostor za snažniju institucionalnu kontrolu postupaka u kojima bezbjednosne službe pristupaju osjetljivim ličnim podacima.
Uvođenjem aktivnije uloge predsjednika Vrhovnog suda u odobravanju i produžavanju pojedinih mjera tajnog nadzora, zakonodavac nastoji da uspostavi dodatnu ravnotežu između zaštite nacionalne bezbjednosti i prava građana na privatnost.
ETOportal / V.M.
