Novo istraživanje ukazuje na to da sitne čestice plastike u dodiru sa vodom mogu pokrenuti hemijske reakcije koje ranije nijesu bile dovoljno razjašnjene. Otkriće otvara nova pitanja o uticaju mikroplastike na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Mikroplastika je već pronađena u morima, rijekama, zemljištu, hrani i različitim uzorcima iz ljudskog organizma. Naučnici godinama ispituju kako ove čestice nastaju, gdje se zadržavaju i kakve posljedice mogu imati. Novo istraživanje donosi dodatni razlog da se pažnja usmjeri na njihove hemijske osobine.
Istraživači sa Univerziteta Kolumbija u Sjedinjenim Američkim Državama ispitivali su šta se događa kada sitne čestice različitih vrsta plastike dođu u kontakt sa vodom. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature u oktobru 2026. godine, ukazuju na stvaranje reaktivnih kiseoničnih jedinjenja, koja u određenim okolnostima mogu oštetiti biološke molekule.
Ova jedinjenja učestvuju u procesima oksidativnog stresa, koji nastaje kada njihovo djelovanje nadmaši zaštitne mehanizme organizma. Takvi procesi povezani su sa različitim zdravstvenim problemima, ali je važno naglasiti da laboratorijski rezultati sami po sebi ne dokazuju da izloženost mikroplastici izaziva određenu bolest kod ljudi.
Istraživači su ispitivali polistiren, polietilen i PET, vrste plastike koje se koriste u različitim proizvodima, uključujući ambalažu i boce. U eksperimentima su uočili hemijske reakcije i kada plastika nije prethodno bila izložena dugotrajnom djelovanju sunčeve svjetlosti i vremenskih uslova.
Posebno je važna veličina čestica. Kada se plastika raspadne na veoma sitne djelove, ukupna površina koja dolazi u dodir sa okolinom postaje znatno veća. To može uticati na intenzitet hemijskih reakcija.
Ipak, potrebno je još istraživanja da bi se utvrdilo koliko su ovi procesi značajni u stvarnim uslovima, kao i kakve posljedice mogu imati pri uobičajenim nivoima izloženosti ljudi.
Šta možemo uraditi?
Smanjenje upotrebe jednokratne plastike, pravilno odlaganje ambalaže i sprečavanje dospijevanja plastičnog otpada u prirodu i dalje su razumni koraci. Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom korišćenju plastičnih posuda, u skladu sa uputstvima proizvođača, naročito kada se u njima čuva ili zagrijava hrana.
Mikroplastiku nije moguće potpuno izbjeći jednostavnim promjenama svakodnevnih navika. Ipak, smanjenje nepotrebnog plastičnog otpada koristi životnoj sredini, dok naučna istraživanja nastavljaju da razjašnjavaju moguće posljedice po zdravlje.
ETOportal
