Nakon izbornog poraza dugogodišnjeg premijera Viktor Orban, Evropska komisija započela je neposrednu saradnju sa novim liderom Peterom Magyarom, signalizirajući spremnost za reset odnosa sa Budimpeštom. U fokusu Brisela nalaze se obnova odnosa sa Ukrajinom i pokretanje dubinskih reformi, koje bi omogućile deblokadu oko 35 milijardi eura zamrznutih sredstava. Promjena vlasti u Mađarskoj izazvala je oprezni optimizam u evropskim političkim krugovima, posebno u kontekstu buduće uloge zemlje unutar EU i NATO saveza.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da “ima mnogo posla” dok se Mađarska vraća na evropski kurs, naglašavajući da nova vlada raspolaže snažnim mandatom za sprovođenje reformi, uključujući i potencijalne ustavne promjene. Evropski zvaničnici ističu da su početni signali iz Budimpešte premašili očekivanja, ali i podigli ljestvicu zahtjeva. Ključni test biće spremnost Mađarske da deblokira finansijsku pomoć Ukrajini i ukloni veto na nove sankcije Rusiji, što se u Briselu vidi kao indikator stvarne političke volje za promjene.
Paralelno sa tim, evropske institucije već pripremaju tehnički okvir za odobravanje pomoći Ukrajini, kako bi odluke mogle biti donijete bez odlaganja nakon formalnog stupanja nove vlade na dužnost. Međutim, suštinski izazovi ostaju u domenu unutrašnjih reformi, prije svega u pravosuđu, bezbjednosnim službama i upravljanju državnim institucijama. Značajan dio sredstava iz fondova EU blokiran je zbog zabrinutosti u vezi sa vladavinom prava, korupcijom i nezavisnošću sudstva, dok dodatni finansijski aranžmani ostaju na čekanju zbog neispunjenih obaveza prethodne vlasti.
Da bi sredstva bila odblokirana, Mađarska mora ispuniti ukupno 27 precizno definisanih uslova, koji uključuju antikorupcijske mehanizme i reviziju spornih odluka iz prethodnog perioda, od politike azila do akademskih sloboda. Poseban pritisak dolazi i iz spora sa Evropskim sudom pravde, zbog kojeg Mađarska već trpi visoke dnevne finansijske kazne. Iako novi premijer najavljuje brzu diplomatsku ofanzivu ka evropskim prijestonicama, ostaje otvoreno pitanje hoće li tranzicioni period i potencijalni potezi stare vlasti dodatno zakomplikovati sprovođenje neophodnih reformi.
ETOportal / V.M.
