Prevoz robe morskim putem postaje sve skuplji i neizvjesniji, dok je tržište kontejnerskog transporta sve više koncentrisano u rukama malog broja velikih kompanija. Prema najnovijim podacima, deset najvećih brodarskih operatera kontroliše oko 85 odsto ukupnog svjetskog kapaciteta kontejnerske flote.
Takva koncentracija znači da odluke relativno malog broja kompanija imaju veliki uticaj na dostupnost prostora za robu, učestalost polazaka brodova i cijene transporta.
Prema podacima Alphaliner-a od 10. novembra 2026. godine, pet najvećih kompanija – MSC, Maersk, CMA CGM, COSCO i Hapag-Lloyd – zajedno kontrolišu 65,5 odsto globalnog kapaciteta.
Na prvom mjestu je švajcarski MSC, sa udjelom od oko 21,5 odsto, dok slijede danski Maersk i francuski CMA CGM.
Manje konkurencije, veći uticaj na cijene
Kada nekoliko velikih operatera kontroliše najveći dio kapaciteta, njihove odluke o broju brodova na određenim rutama, otkazivanju polazaka i rasporedu transporta mogu značajno uticati na tržište.
Kompanije mogu otkazati pojedine plovidbe, preusmjeriti brodove na druge rute ili smanjiti broj raspoloživih mjesta za prevoz robe. Kada je prostor ograničen, cijene transporta mogu rasti, što posebno pogađa manje uvoznike i izvoznike koji nemaju velike količine robe i dugoročne ugovore sa brodarima.
Troškovi pomorskog prevoza na kraju se mogu preliti i na cijene proizvoda koje plaćaju potrošači. To je naročito značajno za robu koja se proizvodi daleko od tržišta na kojem se prodaje.
Kontejnera sve više, ali cijene ne moraju padati
Istovremeno, brodarske kompanije naručuju veliki broj novih brodova. Prema industrijskim podacima, globalna narudžbina novih kontejnerskih brodova krajem oktobra premašila je 15 miliona TEU, što predstavlja gotovo 44 odsto kapaciteta postojeće flote.
Ipak, veći broj brodova ne znači automatski i jeftiniji prevoz. Na cijene utiču potražnja, troškovi goriva, geopolitičke krize, preusmjeravanje plovidbe i odluke kompanija o tome koliko će kapaciteta zaista ponuditi tržištu.
Poseban problem predstavlja činjenica da se veliki dio svjetske trgovine oslanja na pomorski transport. Poremećaji na ključnim plovnim rutama mogu izazvati kašnjenja, povećati troškove i otežati snabdijevanje robom.
I proizvodnja kontejnera u rukama malog broja kompanija
Koncentracija nije prisutna samo u pomorskom prevozu. Proizvodnja standardnih brodskih kontejnera takođe je u velikoj mjeri koncentrisana u Kini.
Američko Ministarstvo pravde je u maju 2026. podiglo optužnicu protiv četiri kineske kompanije i sedam rukovodilaca zbog navodnog dogovaranja ograničenja proizvodnje i fiksiranja cijena standardnih kontejnera. Prema navodima tužilaštva, te kompanije proizvode oko 95 odsto svjetskih standardnih kontejnera za suvi teret.
U optužnici se navodi da je navodni dogovor trajao od novembra 2019. do januara 2024. godine, a da su cijene kontejnera između 2019. i 2021. približno udvostručene. Optužbe tek treba da budu dokazane u sudskom postupku.
Sve to pokazuje koliko je globalna trgovina zavisna od relativno malog broja proizvođača i brodarskih operatera. Kada se poremete proizvodnja, transport ili raspoloživost kontejnera, posljedice mogu osjetiti kompanije i potrošači širom svijeta.
ETOportal




