U utorak je Evropski parlament odobrio vanrednu pomoć Ukrajini u iznosu do 35 milijardi eura, koja će se otplatiti budućim prihodima od zamrznute ruske imovine. Ovaj potez je podržan sa 518 glasova za, 56 protiv i 61 suzdržanim, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, čime se dodatno jača finansijska podrška Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.
Ova pomoć je dio paketa koji su dogovorili članice grupe G7 u junu, ukupne vrijednosti do 50 milijardi dolara (približno 45 milijardi eura). Iznos pomoći EU može varirati u zavisnosti od veličine zajmova koje pruže drugi partneri iz G7.
Prema novoustavljenom mehanizmu za kreditnu saradnju, budući prihodi od zamrznute imovine ruske centralne banke u EU biće dostupni za servisiranje i otplatu ove pomoći, kao i zajmova drugih partnera iz G7. Ukrajina će imati fleksibilnost u korišćenju ovih sredstava.
Međutim, odobrenje pomoći uslovljeno je kontinuiranom predanošću Ukrajine očuvanju demokratskih mehanizama i poštovanju ljudskih prava, uz daljnje uslove koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. Planirano je da se primjenjuju i posebne mjere za sprečavanje prevara i drugih nepravilnosti.
Trenutno se u EU nalazi oko 210 milijardi eura ruske imovine, koja ostaje zamrznuta zbog sankcija uvedenih nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. EU i članice G7 obavezale su se da će koristiti dobit od te imovine za podršku vojnim naporima i obnovi Ukrajine.
Ukrajina se suočava sa ogromnim finansijskim potrebama nakon više od dvije godine rata, koji je ozbiljno oštetio njenu infrastrukturu. Rusija je uništila značajan dio ukrajinske energetske mreže, a G7 je zamrznula imovinu u vrijednosti od oko 300 milijardi dolara kako bi pružila potrebnu podršku Ukrajini.
U maju je postignut dogovor među članicama EU prema kojem će 90% prihoda od zamrznute ruske imovine ići u fond za vojnu pomoć Ukrajini, dok će preostalih 10% biti korišćeno za druge oblike podrške Kijevu.