Ilon Mask je postao nezaobilazna figura na svetskoj političkoj i tehnološkoj sceni. U trenutku kada oblikuje svemirsku politiku Sjedinjenih Američkih Država, njegova moć i uticaj se ne svode samo na naučne inovacije, već i na međunarodne odnose, čineći ga ključnim akterom u geopolitičkoj areni. Iako je njegova pozicija u administraciji Donalda Trampa formalno nevidljiva, Maskov uticaj na svemirsku politiku SAD je nezaobilazan, a mnogi ga doživljavaju kao „neformalnog savjetnika“ u svemirskom sektoru.
Prema izvještaju Politike, Mask kontroliše čak 95% svih američkih raketnih lansiranja preko svoje kompanije SpaceX, a njegovih 7.000 Starlink satelita čini većinu aktivnih objekata u orbiti. Ova dominacija nije samo tehnička, već i politička, jer Maskova kompanija postavlja nove standarde u industriji svemirskih tehnologija, dok njegov uticaj na politiku SAD-a raste iz dana u dan.
Mask trenutno vodi Odeljenje za efikasnost vlade (DOGE), čiji je uticaj prisutan širom američkih federalnih agencija. Iako formalno ne ima zvaničnu funkciju u NASA-i, Mask je ključni akter kada je u pitanju pravac svemirske politike SAD-a, uključujući planove za ljudsku misiju na Mars. Predsednik Tramp je nedavno pohvalio Maska, rekavši da mu Mask nije potreban u administraciji iz razloga koji su samo lične prirode, ističući: „Ilon je uradio fantastičan posao… Ne treba mi ni zbog čega osim što mi se slučajno sviđa. Ovaj tip, ovaj momak je uradio fantastičan posao.“
Zanimljivo je da se Masku divi i ruski predsednik Vladimir Putin. U svom obraćanju studentima na Državnom tehničkom univerzitetu „Bauman“ u Moskvi, Putin je nazvao Maska „rijetkim vizionarom“, povlačeći paralelu između Maska i Sergeja Koroljova, legendarnog sovjetskog konstruktora. „Znate, postoji jedan čovek – živi u Sjedinjenim Američkim Državama – Mask, koji, moglo bi se reći, sanjari o Marsu. Rijetko se među ljudima pojave takvi, prožeti idejom.“
Iako je Mask često pohvaljivan na svjetskoj sceni, njegova politička angažovanost i bliskost sa Trampom izazivaju podijeljena mišljenja. Kritike dolaze iz same svemirske industrije, ali i iz Ukrajine, gde ga optužuju za prenošenje propagandnih narativa Kremlja i podrivanje međunarodne pomoći Ukrajini. Mask je nekoliko puta javno kritikovao američku vojnu podršku Ukrajini, izjavljujući da ona „nema jasnu strategiju“, te čak kritikovao ukrajinskog predsednika Zelenskog.
Unutar svemirske industrije, postoje podijeljena mišljenja o Maskovom uticaju. Neki, poput Tima Krajna iz Intuitive Machines, ignorišu objave na društvenim mrežama i čekaju zvanične politike iz NASA-e, dok drugi, poput konkurentskih firmi Rocket Lab i ULA, upozoravaju na potencijalnu monopolizaciju tržišta. „Mnogo očiju je uprto u njega. Ako ne bude poštovao pravila, to će se brzo primijetiti“, izjavio je Piter Bek iz Rocket Laba.
Jedno je sigurno – Ilon Mask ne krije da mu nije nužno potrebna ni NASA ni savezna vlada. Njegova misija ka Marsu mogla bi biti ostvarena čak i bez državne pomoći, kako navode i iz kompanije Vast, koja razvija privatne svemirske stanice. „Postoji scenario u kojem oni idu i bez pomoći vlade“, rekao je direktor kompanije Vast, Maks Hot.
Ilon Mask predstavlja novu vrstu globalnog lidera čiji uticaj ne prestaje da raste, a njegova ambicija da preoblikuje svemirsku industriju i geopolitiku postavlja ga u centar pažnje svih velikih sila. Iako ga jedni doživljavaju kao genija, a drugi kao prijetnju, Mask je nesumnjivo oblikovao novu orbitu – onu koju sve više definiše njegova gravitacija.
ETOportal/Nataša Goleš