Napad na kuvajtski naftni tanker u luci Dubai predstavlja novu fazu eskalacije u Persijskom zalivu, uz ozbiljne implikacije po međunarodnu bezbjednost i globalno tržište energenata. Prema navodima kuvajtske državne novinske agencije, pozivajući se na Kuwait Petroleum Corporation, iranske snage izvele su direktan udar na tanker „Al-Salmi“, koji je u trenutku napada bio potpuno natovaren naftom.
Prema saopštenju vlasti Dubaija, incident je izazvan udarom drona, nakon čega je izbio požar u teritorijalnim vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata. Svih 24 članova posade je evakuisano bez povreda, dok su pomorske vatrogasne jedinice uspjele da stave požar pod kontrolu.
Ipak, oštećenja na trupu broda i činjenica da je tanker bio pun sirove nafte otvorili su ozbiljan rizik od ekološke katastrofe. Nadležni su, kako se navodi, preduzeli hitne mjere kako bi spriječili eventualno izlivanje nafte u more, čime bi posljedice po morski ekosistem i obalnu infrastrukturu bile višestruke.
Napad dolazi u trenutku kada je plovidba kroz Hormuški moreuz gotovo paralizovana. Ovaj strateški važan pomorski koridor, kroz koji uobičajeno prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom, suočava se sa drastičnim padom prometa usljed serije incidenata i napada na komercijalne brodove.
Prema podacima analitičke kuće S&P Market Intelligence, tokom marta kroz tjesnac je prošlo manje od 150 tankera, što predstavlja značajan pad u odnosu na uobičajeni dnevni prosjek od oko 140 brodova, kako navodi britanska organizacija UK Maritime Trade Operations.
Ta organizacija je saopštila da je od kraja februara, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli vojne operacije protiv Irana, zabilježila 24 prijave incidenata koji uključuju komercijalne brodove u Persijskom zalivu, Hormuškom moreuzu i Omanskom zalivu.
U takvom kontekstu, dodatno se komplikuju geopolitičke okolnosti, a međunarodna zajednica suočava se sa sve većim pritiskom da spriječi dalju militarizaciju ključnih energetskih ruta. Istovremeno, iz Vašingtona stižu signali da administracija Donalda Trumpa razmatra opcije za okončanje sukoba bez direktnog zatvaranja Hormuškog moreuza, što bi moglo imati presudan uticaj na stabilizaciju tržišta i smanjenje bezbjednosnih rizika.
Dalji razvoj situacije u regionu zavisiće od dinamike vojnih i diplomatskih poteza ključnih aktera, ali i od sposobnosti međunarodnih institucija da očuvaju slobodu plovidbe u jednom od najosjetljivijih geostrateških čvorišta svijeta.
ETOportal / V.M.
