Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Beograda odbila je 20. decembra predlog gradonačelnika Aleksandra Šapića da se u glavnom gradu Srbije podigne spomenik Dragoljubu Draži Mihailoviću, komandantu četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu.
Ovu informaciju potvrdio je Branislav Dimitrijević, član Komisije iz redova opozicionog Zeleno-levog fronta.
Prema njegovim riječima, na sjednici u petak bilo je prisutno 11 od ukupno 16 članova Komisije, a Šapićev predlog odbijen je većinom glasova. Za predlog su glasali, kako kaže Dimitrijević, i pojedini predstavnici vladajuće koalicije koju čine Srpska napredna stranka (SNS) i Socijalistička partija Srbije (SPS).
„Vladajuća većina je imala određene rezerve prema tom predlogu, što govori da trenutna pozicija Aleksandra Šapića unutar vladajuće koalicije nije sjajna, pa su i oni glasali da se ne prihvati ta inicijativa, pozivajući se na određena proceduralna pitanja, kao što je činjenica da ni jedna nadležna ustanova, poput Zavoda za zaštitu spomenika, nije izdala nikakvo mišljenje o inicijativi“, rekao je Dimitrijević.
Prema njegovim riječima, od 11 prisutnih članova Komisije za spomenike i nazive trgova i ulica, troje je bilo iz redova opozicije, sedam iz SNS-a i jedan iz SPS-a.
Dimitrijević je ponovio stav Zeleno-levog fronta da Dragoljub Mihailović nije osoba koja zaslužuje spomenik ni u Beogradu, niti u bilo kojem drugom gradu. „Takav spomenik bi stvarao nove podjele u društvu. Ni u obrazloženju inicijative koju je podnio gospodin Šapić ne može se zaključiti da postoji neka zasluga Draže Mihailovića“, istakao je Dimitrijević.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je u septembru podnio zvaničnu inicijativu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Beograda da se Mihailoviću podigne spomenik u parku Terazijska terasa u centru grada. Šapić je tom prilikom rekao da je podizanje ovog spomenika „važno zbog nacionalnog pomirenja i kako ne bi više dolazilo do podjela“.
Dragoljub Draža Mihailović, komandant Kraljevske vojske u otadžbini, osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan. Viši sud u Beogradu rehabilitovao ga je u maju 2015. godine, navodeći da je suđenje Mihailoviću bilo političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko vijeće nije bilo nadležno da se bavi utvrđivanjem činjenica da li je bio ratni zločinac.
U oktobru 2023. godine, u Beogradu je u privatnom prostoru otvoren muzej posvećen Mihailoviću, sa spomenikom, uprkos kritikama i protivljenju antifašista.
ETOportal