On igra izuzetno važnu ulogu u našem organizmu. Filmskim jezikom rečeno, ulogu vrijednu Oskara. Među prvima izlazi na megdan virusima i ostalim nevidljivim predatorima koji napadaju imuni sistem, te je samim tim jedan od najvjernijih saveznika našeg zdravlja.
Otkako je svijet 2020. godine zaustavila pandemija kovida, izvršeno je bezbroj istraživanja i analiza, i većina je pokazala da nizak nivo vitamina D3, najvažnijeg iz D grupe, povećava rizik od infekcije korona virusom ili težih oblika bolesti. A izvori vitamina D svakome su dostupni.
Od početka je bio uključen u protokol liječenja oboljelih od kovida, a koristi se i u preventivne svrhe. No, stručnjaci su istovremeno otkrili zabrinjavajuću činjenicu – 30 do 50 posto populacije ima deficit ovog vitamina.
Uglavnom ga stvara tijelo u saradnji sa sunčevim zracima. Ali, šta raditi tokom hladnih godišnjih doba kada je sunce u deficitu, pa nemamo baš mnogo prilike da se opskrbljujemo prirodnim putem?
Iako su koža i sunce nezamjenjivi snabdjevači, vitamin D3 unosi se i ishranom. Najviše ga ima u namirnicama životinjskog porijekla, kao što su punomasni mliječni proizvodi, žumance, goveđa jetra, ali i riba – sardine, tuna, skuša, losos, haringa, jegulja, bakalar…
Najbogatiji biljni izvori vitamina D su gljive, kvasac i žitarice. Takođe, treba naglasiti da se rastvara u masnoj sredini, pa ako ga koristite u vidu suplemenata, kao dodatak ishrani, najbolje će se apsorbovati ukoliko ga uzimate uz obrok.
Pomenimo još neke supermoći. Vitamin D se, između ostalog, vezuje i za zdravlje kostiju. Uz odgovarajući nivo kalcijuma i fosfata utiče na rast i razvoj koštanog tkiva i zuba. U tom procesu usko sarađuje sa vitaminom K2 koji omogućava ugradnju kalcijuma u koštanu masu.
Pošto učestvuje i u radu neuromišićnih funkcija, nedostatak ovog vitamina predstavlja faktor rizika za razvoj neurodegenerativnih oboljenja poput depresije, demencije i Alchajmerove bolesti.
Vitamin D3 često utiče i na raspoloženje, jer stimuliše proizvodnju serotonina, čuvenog hormona sreće. Jeste li se ikad zapitali zbog čega smo bolje raspoloženi tokom proljeća i ljeta? Naravno, „krivo“ je sunce, izvor života i radosti. Kada smo duže izloženi njegovim zracima, koža proizvodi više vitamina D.
Ali, kada su dani sivi i sumorni, moramo da ga nadoknadimo alternativnim metodama. Napominjemo da je u najtoplijim danima dovoljno svega nekoliko minuta na suncu oko podneva, kako ne bismo otišli u drugu krajnost i ozbiljno oštetili kožu.
Osim liderske pozicije u ministarstvu odbrane našeg organizma, D3 se odlično pokazao i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, astme, nekih oblika karcinoma (rak dojke, debelog crijeva…), multiple skleroze, poremećaja u radu imunog sistema.
Brojna ispitivanja dokazala su da je posebno značajan u prevenciji dijabetesa, jer ne samo da podstiče lučenje insulina u pankreasu, već deluje na mišiće i masne ćelije tako što smanjuje insulinsku rezistenciju.
Nedostatak vitamina D3 ogleda se u pojavi osteoporoze, konstantnim bolovima u kostima i mišićima, povišenom krvnom pritisku, hroničnom umoru, anksioznosti, alergijama, a može doći i do problema u probavnom traktu usled otežanog rada creva.
Koliko je važan za pravilno funkcionisanje organizma, to možda ne bismo ni shvatili da nije bilo pandemije. Preporuka je da zdrave, odrasle osobe, tokom jeseni, zime i u rano proljeće unose više jedinica, dok leti ne treba preterivati jer sve zavisi od izlaganja suncu.
Tu su, naravno, i izvori vitamina D3 u vidu zdravih namirnica koje treba svakodnevno konzumirati.
Na dnevne potrebe utiču i naš stil života, godine, navike u ishrani, bavljenje sportom, tjelesna težina i istorija bolesti. Ako niste sigurni koliko vam je vitamina D3 neophodno, uradite analizu krvi i konsultujte se sa svojim ljekarom.