Pogođena stambena zgrada u Manami, desetine povrijeđenih u napadima dronovima, regionalne sile tvrde da su upozoravale Vašington na posljedice eskalacije
Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku dodatno su eskalirale nakon što je u iranskom napadu na Bahrein poginula jedna osoba, dok su regionalne države oštro reagovale na politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa u sukobu sa Teheranom.
Prema saopštenju vlasti Bahreina, u napadu koji se dogodio tokom noći pogođena je stambena zgrada u glavnom gradu Manami. U tom incidentu poginula je 29-godišnja žena, dok je još osam osoba povrijeđeno. Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina navelo je da su spasilačke službe odmah reagovale na mjestu napada, dok nadležne institucije procjenjuju razmjere štete i posljedice napada.
Napadi su uslijedili nakon što je bahreinsko Ministarstvo zdravlja ranije saopštilo da su 32 osobe, među kojima i nekoliko djece, povrijeđene u iranskom napadu dronom na ostrvo Sitra, koje se nalazi južno od Maname. Prema navodima vlasti, meta iranskih napada bilo je i postrojenje za desalinizaciju vode, što dodatno pojačava zabrinutost zbog mogućih posljedica po civilnu infrastrukturu.
Humanitarna kriza u Libanu
Širenje sukoba ima ozbiljne posljedice i po susjedne države. Libanske vlasti upozoravaju na dramatično pogoršanje humanitarne situacije, nakon što je stotine hiljada ljudi bilo primorano da napusti svoje domove.
Prema podacima libanske vlade, oko 700.000 ljudi registrovalo se kao raseljene osobe na državnom portalu za humanitarnu pomoć. Vlada je otvorila više od 560 privremenih skloništa za zbrinjavanje stanovništva, saopštila je ministarka socijalnih poslova Haneen Sayed. Humanitarne organizacije upozoravaju da bi dalja eskalacija sukoba mogla dovesti do još većeg talasa raseljavanja i destabilizacije regiona.
Zalivske države ogorčene na Vašington
U međuvremenu, diplomatske tenzije rastu i između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika u Persijskom zalivu. Zvaničnici dvije zalivske države izjavili su za Reuters da su njihove vlade frustrirane i ljute zbog načina na koji je administracija Donalda Trumpa vodila operacije protiv Irana.
Kako navode, saveznici iz regiona nijesu unaprijed obaviješteni o američkom napadu 28. februara, zbog čega su, tvrde, ostali nepripremljeni za talas iranskih dronova i projektila koji su potom uslijedili kao odmazda.
Prema njihovim riječima, zalivske zemlje su ranije upozoravale Vašington da bi otvoreni sukob sa Iranom mogao imati razorne posljedice po stabilnost čitavog regiona. Jedan od zvaničnika istakao je i nezadovoljstvo zbog, kako tvrdi, nedovoljne američke zaštite u trenutku kada su njihove teritorije bile izložene napadima.
Pad cijena nafte nakon Trumpove izjave
Uprkos eskalaciji na terenu, tržišta energenata reagovala su suprotno očekivanjima. Cijene nafte naglo su pale u ponedjeljak uveče nakon što je američki predsjednik Donald Trump nagovijestio mogućnost skorog završetka sukoba.
U intervjuu za CBS News Trump je izjavio: „Mislim da se rat gotovo bliži kraju“, nakon čega je cijena sirove nafte Brent pala na oko 90 dolara po barelu, što je približno 30 dolara manje u odnosu na prethodnu noć.
Teheran odbacuje Trumpove poruke
Sa druge strane, iz Teherana stižu potpuno drugačije poruke. Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) poručio je da Sjedinjene Američke Države neće određivati tempo završetka sukoba. „Mi smo ti koji će odrediti kraj rata“, saopštio je IRGC u izjavi koju je prenijela iranska novinska agencija Tasnim.
U saopštenju se navodi da su „uslovi na bojnom polju i završetak rata u rukama Islamske Republike“, čime je dodatno naglašena odlučnost Irana da nastavi vojni odgovor.
Dok diplomatske poruke postaju sve oštrije, analitičari upozoravaju da bi dalja eskalacija sukoba mogla destabilizovati cijeli Bliski istok i otvoriti novo poglavlje regionalne bezbjednosne krize.
ETOportal / V.M.
