Ministar zdravlja Vojislav Šimun objavio je danas da Crna Gora bilježi zabrinjavajuće visoke stope obolijevanja i smrtnosti od malignih bolesti, ističući da država pripada regionu sa izraženim teretom raka.
Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2022. godinu, u Crnoj Gori je registrovano 2.739 novih slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.
„To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usljed ovog oboljenja“, naveo je Šimun.
On je ove podatke saopštio predstavljajući Program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026–2028. godine, uz prateći Akcioni plan. Kako je pojasnio, riječ je o strateškom dokumentu kojim se definišu prioriteti, ciljevi i konkretne mjere s ciljem smanjenja učestalosti malignih bolesti i unapređenja kvaliteta života oboljelih.
Tri organizovana skrining programa
Šimun je podsjetio da se u Crnoj Gori trenutno sprovode tri organizovana nacionalna skrining programa:
-
Program za rano otkrivanje raka debelog crijeva
-
Program za rano otkrivanje raka grlića materice
-
Program za rano otkrivanje raka dojke
„Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život“, poručio je ministar.
Prema njegovim riječima, efikasnost onkološke zaštite ogleda se u savremenoj opremi, stručnom kadru i jasno organizovanom sistemu. Naglasio je da borba protiv malignih bolesti mora biti koordinisana državna politika, a ne odgovornost pojedinca.
„Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju“, kazao je Šimun.
Prevencija kao zajednička odgovornost
Direktor Institut za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić ocijenio je da prevencija zahtijeva saradnju cijelog društva.
„Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike“, poručio je Samardžić.
On je naglasio da skrining i rano otkrivanje, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, značajno povećavaju šanse za uspješno liječenje i dugoročno preživljavanje.
Iz Instituta su poručili da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir, već i širi društveni angažman, s ciljem smanjenja tereta raka, povećanja očekivanog životnog vijeka i unapređenja kvaliteta života građana Crne Gore.
Ipak, uz sve strateške dokumente i planove, građani se svakodnevno suočavaju sa dugim listama čekanja za dijagnostiku i terapije, koje se često mjere mjesecima. U javnosti se sve češće može čuti ogorčena opaska da su liste čekanja „duge gotovo hiljadu kilometara – taman do Istanbula“, aludirajući na činjenicu da oni koji imaju ušteđevinu nerijetko spas i bržu terapiju traže u inostranstvu.
Upravo zato će stvarni domet novog programa, osim na papiru, biti mjeren i time da li će pacijentima u Crnoj Gori liječenje postati dostupnije, brže i jednako za sve – bez obzira na dubinu njihovog džepa.
ETOportal
