Sukobi na Bliskom istoku ponovo su otvorili pitanje energetske bezbjednosti i ranjivosti evropskih država koje u velikoj mjeri zavise od uvoza nafte i prirodnog gasa.
Analitičari upozoravaju da bi eventualna eskalacija konflikta u regionu mogla dodatno povećati cijene energenata na svjetskom tržištu, što bi najteže pogodilo zemlje čiji se energetski sistemi u velikoj mjeri oslanjaju upravo na fosilna goriva.
Prema dostupnim podacima, nekoliko evropskih država ima energetski miks koji gotovo u potpunosti zavisi od nafte i gasa. Među njima se posebno izdvajaju Malta, Kipar, Irska, Holandija i Grčka, gdje ova dva energenta čine oko 80 odsto ukupne potrošnje energije.
Takva struktura potrošnje čini ove zemlje posebno osjetljivim na globalna tržišna kretanja, jer svaki veći poremećaj u snabdijevanju ili skok cijena nafte i gasa direktno utiče na njihove troškove energije, transporta i industrijske proizvodnje.
Stručnjaci navode da geopolitičke tenzije na Bliskom istoku imaju globalne posljedice upravo zbog strateškog značaja tog regiona za svjetsko snabdijevanje energentima. Veliki dio svjetske trgovine naftom prolazi kroz ključne pomorske rute, a svaka destabilizacija u tom području može izazvati lančani rast cijena na međunarodnom tržištu.
Zbog toga mnoge evropske države već godinama pokušavaju da smanje zavisnost od fosilnih goriva kroz razvoj obnovljivih izvora energije i diversifikaciju energetskih pravaca. Ipak, za zemlje čiji energetski sistem i dalje dominantno počiva na nafti i gasu, globalne krize poput one na Bliskom istoku i dalje predstavljaju ozbiljan ekonomski rizik.
Analitičari upozoravaju da bi produženi sukobi ili poremećaji u transportu nafte mogli dodatno opteretiti evropska tržišta energije i povećati troškove za domaćinstva i privredu širom kontinenta.
ETOportal
