Prema najnovijoj procjeni Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), pandemija koronavirusa tokom perioda od 2020. do 2023. godine odnijela je približno 22,1 milion života širom svijeta, više nego trostruko u odnosu na oko sedam miliona zvanično prijavljenih smrtnih slučajeva.
U godišnjem izvještaju organizacije navodi se da revidirani podaci ne obuhvataju samo direktne posljedice infekcije virusom COVID-19, već i smrtne ishode izazvane preopterećenjem zdravstvenih sistema, otežanim pristupom liječenju drugih bolesti, kao i širim društvenim i ekonomskim posljedicama pandemije.
SZO ističe da je 2021. godina predstavljala najkritičniju fazu globalne zdravstvene krize, sa procijenjenih 10,4 miliona dodatnih smrtnih slučajeva. Stručnjaci upozoravaju da su posljedice pandemije ostavile dubok trag na zdravstvene sisteme širom svijeta, posebno u zemljama sa ograničenim resursima i slabijom zdravstvenom infrastrukturom.
Izvještaj ukazuje i na zabrinjavajuće dugoročne posljedice po javno zdravlje. Globalni očekivani životni vijek smanjen je sa 73 godine u 2019. na približno 71 godinu u 2021. godini, čime je svijet vraćen na nivoe zdravstvenih pokazatelja iz prethodne decenije.
Stručnjaci smatraju da je riječ o jednom od najvećih nazadovanja u savremenoj istoriji javnog zdravstva, uzrokovanom ne samo samim virusom, već i poremećajem preventivnih i terapijskih zdravstvenih usluga tokom pandemije.
Uprkos ozbiljnim posljedicama pandemije, izvještaj bilježi i određene pozitivne pomake u globalnom zdravstvu. Zabilježeno je smanjenje broja novih HIV infekcija, kao i pad potrošnje alkohola i duvana u brojnim državama.
SZO upozorava da, uprkos određenom napretku, svijet i dalje suočava sa ozbiljnim zdravstvenim izazovima. Zabilježen je porast slučajeva malarije za 8,5 odsto, dok anemija i dalje pogađa gotovo svaku treću ženu reproduktivne dobi.
Posebnu zabrinutost izazivaju podaci o rodno zasnovanom nasilju, koje prema procjenama pogađa svaku četvrtu ženu u svijetu, kao i rastuća stopa gojaznosti među djecom. Tokom 2024. godine gojaznost je registrovana kod 5,5 miliona djece mlađe od pet godina.
Generalni direktor Svjetska zdravstvena organizacija, Tedros Adhanom Gebrejesus, ocijenio je da izvještaj pokazuje „istovremeni napredak i duboke nejednakosti“, pozivajući države da dodatno ojačaju zdravstvene sisteme, unaprijede preventivne programe i razviju pouzdanije modele prikupljanja zdravstvenih podataka.
ETOportal
