Hantavirusna infekcija u Crnoj Gori i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik, posebno u ruralnim područjima, vikendicama, stajama, skladištima i planinarskim domovima gdje borave mišoliki glodari, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG). Stručnjaci naglašavaju da za hantavirus ne postoji specifičan lijek niti vakcina, zbog čega je prevencija i izbjegavanje kontakta sa glodarima i njihovim izlučevinama osnovna i najvažnija mjera zaštite.
U Crnoj Gori se hantavirusna infekcija prati kao hemoragična groznica sa bubrežnim sindromom (HGBS), bolest koja se tokom posljednje decenije redovno registruje i često je povezana sa povećanjem populacije mišolikih glodara.
Prema podacima IJZCG, u periodu od 2016. do 2025. godine registrovana su ukupno 44 slučaja HGBS-a, bez smrtnih ishoda. Najveći broj oboljelih zabilježen je 2019. i 2021. godine, kada je registrovano po 10 slučajeva, dok je tokom 2025. evidentiran jedan slučaj, što je ispod desetogodišnjeg prosjeka.
Žutogrli miš najčešći prenosilac u Crnoj Gori
Epidemiolozi upozoravaju da se hantavirus u Crnoj Gori najčešće povezuje sa žutogrim mišem, koji predstavlja prirodni rezervoar virusa. Zaraza kod ljudi ne nastaje ujedom, već udisajem virusnih čestica iz prašine kontaminirane urinom, izmetom ili pljuvačkom glodara, posebno u zatvorenim objektima koji dugo nijesu korišćeni.
Posebno rizična mjesta su:
vikendice i planinske kuće
staje i štale
skladišta i podrumi
planinarski domovi
napušteni ili dugo zatvoreni objekti
Kako za hantavirus ne postoji lijek niti vakcina, stručnjaci upozoravaju da je pravilno čišćenje prostora od presudnog značaja.
Posebno upozorenje:
Nikada ne treba:
usisavati prašinu u prostorima gdje su boravili glodari
suvo brisati gnijezda, izmet ili tragove mokraće
metlom podizati prašinu
Na taj način virusne čestice mogu dospjeti u vazduh i biti udahnute.
Preporučena procedura čišćenja:
Kontaminirane površine treba poprskati rastvorom bjelila ili natrijum-hipohlorita (1 čaša na 10 čaša vode) ili drugim dezinfekcionim sredstvom, ostaviti da djeluje 5 do 10 minuta, a zatim obrisati mokrim krpama.
Mrtve glodare, gnijezda i kontaminirane predmete potrebno je staviti u dvije plastične vreće, dobro zatvoriti i odložiti na bezbjedan način. Nakon toga obavezno oprati ruke sapunom i vodom.
Rizik za poljoprivrednike, šumare i planinare
Povećanom riziku izloženi su:
poljoprivredni radnici
šumarski radnici
stočari
planinari i osobe koje borave u planinskim objektima
osobe koje čiste dugo zatvorene objekte
Preporučuje se korišćenje zaštitnih maski i rukavica tokom radova u prašnjavim prostorima i pri rukovanju sijenom, zemljom ili materijalima koji mogu biti kontaminirani.
Ne piti vodu iz neprovjerenih izvora
Epidemiolozi posebno upozoravaju građane da ne piju vodu iz neprovjerenih bunara, potoka i izvora, jer ona može biti kontaminirana izlučevinama glodara.
Simptomi koji zahtijevaju hitan pregled
Građani treba odmah da se jave ljekaru ukoliko nakon boravka u rizičnim prostorima razviju:
visoku temperaturu
jaku glavobolju
bolove u leđima i mišićima
mučninu i povraćanje
smanjeno mokrenje
naglu slabost i malaksalost
Hantavirus je rijedak, ali potencijalno ozbiljan. Stručnjaci poručuju da je oprez posebno važan tokom boravka u prirodi, čišćenja zatvorenih objekata i rada u ruralnim sredinama, jer prevencija ostaje jedina sigurna zaštita.
ETOportal / V.M.
