Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u periodu januar–maj 2026. godine iznosila je 1.942,4 miliona eura, što predstavlja blagi rast od 0,5% u odnosu na isti period 2025. godine. Međutim, detaljniji uvid u strukturu pokazuje da nominalni rast razmjene nije praćen poboljšanjem spoljnotrgovinske ravnoteže, već dodatnim produbljivanjem deficita i slabljenjem izvozne dinamike.
Izvoz je u posmatranom periodu iznosio 214,8 miliona eura, što je pad od 9,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, uvoz je porastao za 1,9% i dostigao 1.727,6 miliona eura, čime je dodatno pojačana strukturna asimetrija između domaće ponude i potrošnje.
Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 12,4%, u odnosu na 14,0% u istom periodu 2025. godine, potvrđujući trend dugoročne zavisnosti crnogorske ekonomije od uvoza.
Strukturne karakteristike: energetika u izvozu, zavisnost od industrijskih i transportnih dobara u uvozu
Analiza strukture izvoza prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) pokazuje da dominantnu ulogu i dalje imaju mineralna goriva i maziva, sa vrijednošću od 74,8 miliona eura. U okviru ove grupe najznačajniji segment čini električna energija, sa 63,2 miliona eura, što potvrđuje visok stepen koncentracije izvozne strukture i ograničenu diversifikaciju.
Na strani uvoza, najizraženija kategorija su mašine i transportni uređaji, koji su u posmatranom periodu dostigli 422,6 miliona eura. U okviru ove grupe, drumska vozila učestvuju sa 167,8 miliona eura, što ukazuje na snažnu uvoznu zavisnost u segmentu kapitalnih i potrošnih dobara.
Tržišna orijentacija: dominacija CEFTA regiona i EU
Kada je riječ o izvoznim tržištima, najznačajniji partneri Crne Gore ostaju Srbija (57,4 miliona eura), Bosna i Hercegovina (29,0 miliona eura) i Kosovo (17,8 miliona eura). Ova struktura potvrđuje i dalje dominantnu ulogu regionalnog tržišta u plasmanu crnogorskih proizvoda.
Na strani uvoza, najveći partneri su Srbija (291,0 miliona eura), Kina (229,8 miliona eura) i Njemačka (165,3 miliona eura), što ukazuje na kombinaciju regionalne zavisnosti i oslonca na globalne industrijske lance snabdijevanja.
Ukupno posmatrano, spoljnotrgovinska razmjena i dalje je najvećim dijelom koncentrisana na zemlje CEFTA-e i Evropske unije, pri čemu EU ostaje ključni izvor kapitalnih dobara, dok CEFTA region dominira u robnoj razmjeni niže i srednje dodate vrijednosti.
Uporedni okvir 2020–2025: rast obima bez strukturne transformacije
U periodu od 2020. do 2025. godine crnogorska spoljna trgovina bilježila je kontinuiran nominalni rast, ali bez značajnijeg pomaka u strukturi. Ukupna razmjena u tom periodu povećavana je pod uticajem rasta uvoza, dok je izvoz ostajao relativno stabilan i ograničenog obima.
Pokrivenost uvoza izvozom u tom šestogodišnjem periodu kretala se u rasponu od približno 13% do 16%, bez jasnog trenda oporavka, što ukazuje na dugoročno prisutnu strukturnu neravnotežu.
Struktura izvoza ostala je koncentrisana na nekoliko dominantnih kategorija, prije svega energente i osnovne industrijske proizvode, dok je uvoz kontinuirano bio dominantan u segmentu mašina, transportne opreme, hrane i potrošnih dobara.
Trend iz 2026. godine, posmatran u tom kontekstu, pokazuje nastavak istog obrasca: blagi rast ukupne razmjene uz slabljenje izvozne baze i rast zavisnosti od uvoza, bez značajnijih promjena u strukturi ekonomije.
Izvor: Monstat
ETOportal / V.M.
