Cijene kafe na svjetskim berzama snažno reaguju na vremenske prognoze i strah od slabije proizvodnje. Istražujemo da li će novi rast cijena sirovine uticati na potrošače.
Od vremenske prognoze do cijene jutarnje kafe
Za milione ljudi širom svijeta jutarnja kafa je svakodnevni ritual, ali bi omiljeni napitak mogao postati skuplji ukoliko se nastavi pritisak na globalno tržište.
Na berzama se posljednjih dana bilježe snažna pomjeranja cijena kafe, a jedan od glavnih razloga nije trenutni nedostatak zrna, već strah investitora od budućih problema u proizvodnji izazvanih nepovoljnim vremenskim uslovima.
Tržišta posebno reaguju na prognoze koje se odnose na najveće proizvođače kafe, jer svaka prijetnja usjevima u zemljama poput Brazila ili Vijetnama može uticati na globalnu ponudu.
Zašto vremenska prognoza utiče na cijenu kafe?
Kafa je jedna od najtrgovanijih poljoprivrednih roba na svijetu, a cijene se formiraju na međunarodnim berzama.
Kada trgovci procijene da bi suša, mraz ili prevelike padavine mogli smanjiti buduću proizvodnju, cijene često počinju da rastu prije nego što se stvarni problem pojavi na plantažama.
Drugim riječima, tržište ne reaguje samo na ono što se već dogodilo, već i na očekivanja.
Upravo zbog toga i sama najava nepovoljnih vremenskih uslova može izazvati snažan rast cijena.
Da li će skuplja kafa na berzi odmah značiti skuplju kafu u šoljici?
Odgovor je – ne nužno odmah.
Berzanska cijena odnosi se prvenstveno na sirovu kafu, odnosno zrno kojim se trguje na međunarodnom tržištu. Do trenutka kada kafa stigne do potrošača, prolazi kroz više faza: uvoz, skladištenje, prženje, pakovanje, distribuciju i prodaju.
Zbog toga promjene na berzama ne prelaze automatski i istom brzinom na police prodavnica ili cjenovnike kafića.
Analize tržišta pokazuju da se promjene troškova sirove kafe najčešće prenose postepeno, jer kompanije rade sa postojećim zalihama i ugovorima.
Koji faktori još utiču na cijenu kafe?
Iako je cijena sirovog zrna jedan od najvažnijih faktora, konačna cijena koju plaća kupac zavisi i od drugih troškova.
Na cijenu utiču:
- troškovi transporta i goriva;
- kurs valuta;
- troškovi prerade i pakovanja;
- energenti;
- plate zaposlenih;
- trgovačke marže.
Zbog toga se može desiti da berzanske cijene počnu da padaju, a da potrošači to ne osjete odmah. Isto tako, rast cijena sirovine ne mora uvijek značiti proporcionalno povećanje cijene u maloprodaji.
Klimatske promjene sve veći izazov za proizvođače
Dugoročno, najveći izazov za tržište kafe predstavljaju klimatske promjene.
Promjene temperature, suše i ekstremni vremenski događaji mogu uticati na prinose i kvalitet kafe, posebno arabike, sorte koja je osjetljivija na promjene uslova proizvodnje.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da će stabilnost tržišta kafe u narednim godinama sve više zavisiti od prilagođavanja proizvođača novim klimatskim uslovima.
Hoće li potrošači plaćati skuplju kafu?
Za sada je teško precizno prognozirati koliko će se posljednji rast cijena na berzama preliti na krajnje potrošače.
Ako se rast cijena sirovine zadrži duže vrijeme, veća je vjerovatnoća da će dio troška biti prenesen na kupce. Međutim, kratkotrajni skokovi na berzi ne moraju odmah promijeniti cijenu omiljenog napitka.
Jedno je sigurno, tržište kafe postaje sve osjetljivije na vremenske promjene, a ono što se dešava hiljadama kilometara daleko na plantažama može se na kraju odraziti i na cijenu jutarnje šoljice.
ETOportal
