Koliko vode je potrebno tokom dana? Potrebe za tečnošću razlikuju se od osobe do osobe, a na njih utiču temperatura, fizička aktivnost, ishrana i zdravstveno stanje.
Voda je jedna od rijetkih stvari o kojima gotovo svakodnevno slušamo isto pravilo – trebalo bi piti oko dvije litre dnevno. Ipak, ljudskom organizmu nije potreban isti unos tečnosti svakog dana, niti postoji jedna količina koja odgovara baš svima.
Potrebe za vodom mijenjaju se u zavisnosti od temperature, fizičke aktivnosti, načina ishrane, tjelesne veličine i drugih okolnosti. Kada je napolju veoma toplo ili kada se znojimo zbog treninga i fizičkog rada, tijelu je potrebno više tečnosti. Tokom hladnijeg i mirnijeg dana potrebe mogu biti manje.
Važno je i to da se sva potrebna voda ne unosi čašom vode. Značajan dio tečnosti svakodnevno dobijamo i iz hrane. Voće i povrće, supe, čorbe, jogurt i druge namirnice sadrže vodu koja takođe učestvuje u ukupnom unosu tečnosti.
Zbog toga brojka od dvije litre ne bi trebalo da se posmatra kao stroga granica koju svaka osoba mora dostići. Ona može biti koristan okvir za neke ljude, ali nije univerzalno pravilo.
Jedan od najjednostavnijih pokazatelja je osjećaj žeđi. Kod zdrave odrasle osobe žeđ je važan signal organizma da je potrebno unijeti tečnost. Boja urina takođe može dati određenu informaciju – tamnija mokraća često može biti znak da je organizmu potrebno više tečnosti, dok je svjetlija boja uglavnom povezana sa boljom hidriranošću.
Ipak, ne treba čekati da žeđ postane izražena u situacijama kada se mnogo znojimo. Tokom velikih vrućina, dužeg fizičkog napora ili boravka na suncu potrebe za tečnošću rastu i važno je redovno piti.
Ni pretjerivanje sa vodom nije dobra ideja.
Velike količine vode unesene za kratko vrijeme mogu poremetiti ravnotežu elektrolita u organizmu, posebno natrijuma. To je rijetko kod uobičajenog svakodnevnog unosa, ali pokazuje da više vode ne znači automatski i bolju hidrataciju.
Posebnu pažnju treba obratiti na djecu, starije osobe i ljude koji zbog određenih zdravstvenih stanja imaju drugačije potrebe za tečnošću. Kod osoba kojima je ljekar preporučio ograničavanje unosa tečnosti, količina vode ne treba da se određuje prema opštim savjetima sa interneta, već prema preporuci zdravstvenog radnika.
I kafa i čaj ulaze u ukupni unos tečnosti, iako se voda najčešće navodi kao najjednostavniji izbor za hidrataciju. Zaslađena pića, sa druge strane, mogu donijeti mnogo šećera i kalorija, pa nisu najbolja zamjena za običnu vodu.
Najvažnije je zato ne pretvarati hidrataciju u takmičenje u broju popijenih čaša.
Organizam svakog dana šalje signale koje treba slušati. Pijte kada ste žedni, unos tečnosti prilagodite vremenu i fizičkoj aktivnosti, a tokom velikih vrućina i napora obratite dodatnu pažnju na hidrataciju.
Ne postoji čarobna brojka koja važi za sve. Dovoljno vode nije ona količina koju neko drugi odredi umjesto nas, već ona koja odgovara potrebama našeg organizma i okolnostima u kojima se nalazimo.
ETOportal
