Švedsko istraživanje iz 2025. ukazalo je na 29 odsto veći relativni rizik od melanoma kod tetoviranih osoba. Pigmenti mogu dospjeti i do limfnih čvorova.
Tetoviranje se danas često doživljava kao oblik ličnog izražavanja, umjetnosti i estetike, ali postupak unošenja pigmenta u kožu nije bez bioloških posljedica. Iako se tetovaže najčešće posmatraju kao bezazlena estetska intervencija, stručna istraživanja sve više pažnje posvećuju dugoročnom uticaju pigmenata na kožu, imunološki sistem i opšte zdravlje organizma.
Posebnu pažnju izazvalo je švedsko istraživanje objavljeno 2025. godine u naučnom časopisu European Journal of Epidemiology, koje je ukazalo na moguću povezanost tetoviranja i melanoma kože, jednog od najopasnijih oblika malignih tumora kože.
Prema rezultatima istraživanja, osobe sa tetovažama imale su približno 29 odsto veći relativni rizik od melanoma u poređenju sa osobama koje nemaju tetovaže. Istraživači su, nakon statističkog prilagođavanja drugim faktorima, utvrdili ovu povezanost, ali su naglasili da rezultati ne dokazuju da tetoviranje direktno izaziva rak kože.
Upravo je ta razlika od ključnog značaja jer riječ je o statističkoj povezanosti koja zahtijeva dodatna istraživanja, a ne o konačnom naučnom dokazu uzročno-posledične veze.
Šta se dešava u organizmu kada se osoba tetovira?
Tokom tetoviranja igla prolazi kroz površinski sloj kože i unosi pigment u dermis, odnosno dublji sloj kože. Organizam unesene čestice prepoznaje kao strani materijal, zbog čega dolazi do aktiviranja imunoloških mehanizama. Imunološke ćelije pokušavaju da uklone ili ograniče prisustvo pigmenta, ali dio čestica ostaje u koži, što omogućava dugotrajno zadržavanje tetovaže.
Međutim, pigment ne ostaje uvijek isključivo na mjestu na kojem je ubrizgan. Pigmenti mogu dospjeti i do limfnih čvorova
Naučna istraživanja pokazala su da sitne čestice pigmenta mogu migrirati kroz limfni sistem i nakupljati se u regionalnim limfnim čvorovima.
Limfni čvorovi imaju važnu ulogu u odbrambenom sistemu organizma, jer učestvuju u prepoznavanju i odgovoru na strane materije i potencijalne uzročnike bolesti.
Prisustvo pigmenta u ovim strukturama otvara dodatna pitanja o dugoročnom uticaju sastojaka tetovažnih boja na imunološke procese. Ipak, samo prisustvo pigmenta u limfnim čvorovima ne znači da će kod osobe nužno nastati bolest ili poremećaj imuniteta.
Alergijske reakcije i hronične upale nijesu zanemarljiv rizik
Pored potencijalnih dugoročnih posljedica, tetoviranje može izazvati i neposredne ili odložene reakcije kože.
Među poznatim komplikacijama su:
-alergijske reakcije praćene crvenilom, svrabom i oticanjem;
-stvaranje granuloma, odnosno sitnih upalnih čvorića oko čestica pigmenta;
-produžene zapaljenske reakcije;
-ožiljci i keloidi kod osoba koje imaju sklonost njihovom nastanku;
-bakterijske infekcije usljed nesterilne opreme ili kontaminirane boje.
Alergijske reakcije mogu se pojaviti neposredno nakon tetoviranja, ali i mjesecima ili godinama kasnije. U pojedinim slučajevima mogu biti dugotrajne, naročito zato što se pigment teško uklanja iz kože.
Šta se nalazi u bojama za tetoviranje?
Sastav mastila za tetoviranje predstavlja još jedno važno pitanje sa zdravstvenog aspekta.
U zavisnosti od proizvođača, pigmenta i kvaliteta proizvoda, pojedine boje mogu sadržati različite hemijske supstance, uključujući tragove metala poput nikla, hroma, kobalta i olova, kao i druge organske i neorganske hemijske spojeve.
Njihovo prisustvo i koncentracija nijesu jednaki u svim proizvodima. Zbog toga je važno da se koriste boje poznatog porijekla, sa odgovarajućom dokumentacijom i u skladu sa važećim propisima o hemijskoj bezbjednosti.
Posebno je značajno izbjegavati neprovjerene proizvode i boje nepoznatog sastava, jer ni profesionalno izveden postupak ne može u potpunosti isključiti rizik ukoliko je sam pigment kontaminiran.
Kako smanjiti rizik prije tetoviranja?
Prije donošenja odluke o tetoviranju, važno je informisati se o mogućim zdravstvenim posljedicama i provjeriti uslove u kojima se postupak obavlja.
Preporučuje se:
-odabir profesionalnog studija koji poštuje higijenske i sanitarne standarde;
-korišćenje sterilnih igala za jednokratnu upotrebu;
-provjera porijekla, deklaracije i sastava boja;
-izbjegavanje tetoviranja na oštećenoj, upaljenoj ili inficiranoj koži;
prethodna konsultacija sa dermatologom kod osoba koje imaju kožne bolesti, alergije ili sklonost stvaranju keloidnih ožiljaka.
Ukoliko se nakon tetoviranja pojave izraženo crvenilo koje se širi, pojačan bol, gnojni iscjedak, temperatura ili neuobičajeno oticanje, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć. Dugotrajne promjene na tetoviranoj koži takođe zahtijevaju dermatološki pregled.
Oprez i informisanost važniji su od estetskog trenda
Nova naučna saznanja ne znače da će svaka osoba sa tetovažom razviti zdravstveni problem, niti je opravdano zaključiti da tetoviranje direktno izaziva melanom. Ipak, rezultati istraživanja predstavljaju razlog da se dugoročni uticaj pigmenata na ljudski organizam ozbiljnije proučava.
Tetoviranje podrazumijeva trajno unošenje stranih materija u kožu, zbog čega odluka o ovom postupku ne bi trebalo da bude zasnovana isključivo na estetskim motivima ili trenutnom trendu.
Informisanost o sastavu boja, higijenskim uslovima, mogućim imunološkim reakcijama i dugoročnim rizicima predstavlja važan dio odgovornog odnosa prema sopstvenom zdravlju.
Izvor : Švedsko istraživanje iz 2025. godine / Univerzitet u Lundu
ETOportal




