Za mnoge ljude dan ne počinje bez šoljice kafe, a ubrzo nakon prvih gutljaja javlja se i potreba za odlaskom u toalet. Ova pojava nije slučajna – kafa može da podstakne rad debelog crijeva i ubrza njegovu aktivnost, ali njen uticaj na varenje nije isti kod svih.
Kafa može da pokrene rad crijeva već nakon nekoliko minuta
Istraživanja pokazuju da kafa kod određenog broja ljudi podstiče pokrete debelog crijeva. U jednoj studiji zabilježeno je povećanje aktivnosti završnog dijela debelog crijeva već četiri minuta nakon ispijanja kafe. Zanimljivo je da je sličan efekat primijećen i kod kafe bez kofeina, što ukazuje na to da kofein nije jedini sastojak odgovoran za ovu reakciju.
Ipak, ne reaguju svi jednako. Kod nekih ljudi kafa izaziva gotovo trenutnu potrebu za pražnjenjem crijeva, dok drugi ne primjećuju nikakvu promjenu.
Nije sve u kofeinu
Kafa sadrži brojne bioaktivne supstance koje mogu uticati na probavni sistem. Osim kofeina, tu su polifenoli i hlorogenske kiseline, a istraživači proučavaju i njihovu ulogu u aktivnosti crijeva i sastavu crijevne mikrobiote.
Zbog toga ni kafa bez kofeina nije potpuno neutralna za varenje. Njeni sastojci mogu djelovati na probavni sistem i bez stimulativnog efekta kofeina.
Može li kafa da izazove gorušicu i nelagodnost?
Kod osjetljivih osoba kafa može biti povezana sa gorušicom, vraćanjem želudačne kiseline u jednjak, nadimanjem ili nelagodnošću u stomaku. Ipak, reakcije su individualne, a naučni dokazi o vezi kafe i refluksa nijesu potpuno jednoznačni.
Velika analiza 40 studija, objavljena 2026. godine, pronašla je blagu povezanost između konzumiranja kafe i češćeg javljanja gastroezofagealnog refluksa. Autori, međutim, ističu da nije jasno koliko je ta povezanost klinički značajna i da nema osnova da se svima koji imaju refluks automatski preporuči potpuno izbacivanje kafe.
Šta kafa radi crijevnoj mikrobioti?
Sve više pažnje posvećuje se uticaju kafe na crijevnu mikrobiotu, odnosno zajednicu mikroorganizama koji žive u probavnom sistemu.
Studija objavljena u časopisu Nature Microbiology 2024. godine, koja je obuhvatila podatke više od 22.000 ljudi iz SAD i Velike Britanije, povezala je konzumiranje kafe sa većom zastupljenošću određene crijevne bakterije, Lawsonibacter asaccharolyticus.
To je zanimljiv nalaz, ali ne znači da kafa sama po sebi garantuje zdraviju crijevnu floru. Naučnici još istražuju kako ove promjene utiču na zdravlje i da li imaju direktne dugoročne koristi.
Koliko kafe je previše?
Ne postoji ista količina koja odgovara svima. Ako nakon kafe redovno imate bolove u stomaku, izraženu gorušicu, dijareju ili druge tegobe, vrijedi obratiti pažnju na količinu, jačinu i vrijeme konzumiranja.
Možete pokušati da smanjite unos, pijete slabiju kafu ili isprobate onu bez kofeina, pa pratite da li se simptomi mijenjaju. Ako tegobe traju, ponavljaju se ili su izražene, potrebno je potražiti savjet ljekara.
Kafa, dakle, nije samo napitak koji nas razbuđuje. Ona može uticati i na pokretljivost crijeva, varenje i crijevnu mikrobiotu, ali njen efekat zavisi od organizma, navika i osjetljivosti probavnog sistema.




