Evropski energetski sistem mogao bi tokom zime da se suoči sa ozbiljnim izazovom – dugim periodima oblačnog vremena i slabog vjetra, kada solarne elektrane i vjetroparkovi proizvode znatno manje električne energije. Takva pojava, poznata kao „Dunkelflaute“, povećava oslanjanje na skuplje izvore energije i može izazvati nagle skokove cijena struje.
Problem je posebno izražen tokom hladnijih mjeseci, od oktobra do februara, kada su dani kraći, sunčeve svjetlosti ima manje, a potrošnja električne energije raste zbog grijanja. Ukoliko se istovremeno smanji i proizvodnja iz vjetroelektrana, elektroenergetski sistem mora da nadoknadi manjak iz drugih izvora.
ŠTA ZNAČI „DUNKELFLAUTE“?
Naziv potiče iz njemačkog jezika i označava period u kojem istovremeno nema dovoljno sunčeve svjetlosti i vjetra za značajniju proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Kada solarne elektrane i vjetroparkovi proizvode manje struje, razliku moraju da nadoknade drugi izvori, među kojima su elektrane na gas i ugalj, kao i hidroelektrane, tamo gdje za to postoje uslovi.
Takva promjena može biti skupa, naročito kada se poklopi sa povećanom potrošnjom. Elektrane koje se uključuju da bi nadoknadile manjak često imaju veće troškove proizvodnje, što se može odraziti na cijene na veleprodajnom tržištu električne energije.
NJEMAČKA VEĆ OSJETILA POSLJEDICE
Koliko vremenske prilike mogu uticati na tržište pokazuje primjer Njemačke. Prema podacima koje prenosi portal Raport, veleprodajna cijena električne energije 29. oktobra dostigla je gotovo 315 eura po megavat-satu, dok je u pojedinim večernjim satima prelazila i 570 eura.
Početkom novembra zabilježeni su novi skokovi, a 10. novembra prosječna cijena iznosila je oko 351 euro po megavat-satu.
Ipak, važno je naglasiti da veleprodajne cijene nijesu isto što i računi koje plaćaju domaćinstva. Promjene na berzi ne znače da će građanima računi automatski i odmah porasti u istoj mjeri. Konačan iznos zavisi od ugovora, načina obračuna i toga koliko dugo se visoke cijene zadržavaju.
SOLARNI PANELI ZIMI PROIZVODE MANJE STRUJE
Zimski mjeseci posebno su izazovni za solarne elektrane. Kraći dani, oblaci, magla i snijeg mogu značajno da smanje proizvodnju, pa domaćinstva koja imaju panele često moraju da preuzimaju više električne energije iz mreže.
Prema podacima koje prenosi Euronews, udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Evropskoj uniji u junu je dostigao 25,4 odsto, dok je u oktobru pao na 13,2 odsto.
Ipak, hladnoća sama po sebi nije prepreka za rad solarnih panela. Oni koriste sunčevu svjetlost, a ne toplotu, pa mogu dobro proizvoditi struju i tokom hladnih, ali sunčanih dana.
OBNOVLJIVI IZVORI NIJESU JEDINI ODGOVOR
Ovakve situacije pokazuju da stabilno snabdijevanje električnom energijom zahtijeva kombinaciju različitih izvora i dovoljno kapaciteta za skladištenje energije.
Baterijski sistemi mogu sačuvati višak proizvedene struje i isporučiti je kada proizvodnja iz solarnih elektrana i vjetroparkova opadne. Međutim, njihova mogućnost da pokriju višednevni manjak zavisi od kapaciteta i količine ranije uskladištene energije.
Važnu ulogu imaju i hidroelektrane, elektrane na gas, kao i povezivanje elektroenergetskih mreža između država, što omogućava da se energija doprema iz područja u kojima je proizvodnja veća.
DA LI EVROPI PRIJETE NESTANCI STRUJE?
Uprkos upozorenjima, nema osnova za zaključak da Evropi neposredno prijete veliki nestanci električne energije.
Evropska mreža operatora prenosnih sistema (ENTSO-E) objavila je 13. novembra procjenu za zimu 2026/2027, prema kojoj je ukupna situacija u Evropi povoljna kada je riječ o raspoloživosti električne energije. Ipak, identifikovani su određeni rizici u pojedinim područjima, posebno tamo gdje su mogućnosti povezivanja sa kontinentalnom evropskom mrežom ograničene.
Iz ENTSO-E poručuju da će za očuvanje stabilnosti biti važni saradnja država, razmjena električne energije i pažljivo praćenje odnosa između proizvodnje i potrošnje.
Najveći izazov, dakle, nije samo nedostatak sunca ili vjetra, već sposobnost energetskog sistema da odgovori na takve periode bez velikih poremećaja i naglih poskupljenja. „Dunkelflaute“ je podsjetnik da energetska tranzicija zahtijeva ne samo izgradnju novih solarnih i vjetroelektrana, već i pouzdanu infrastrukturu koja može da obezbijedi struju onda kada vremenski uslovi nijesu povoljni.
ETOportal




