Crnogorski ribari traže organizovaniji nastup, bolju infrastrukturu i pristup evropskim fondovima. Za osnivanje FLAG grupa neophodno je prilagoditi zakonski okvir.
Crnogorski ribari u udruživanju kroz organizacije proizvođača i lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG) vide mogućnost za rješavanje dugogodišnjih problema, unapređenje infrastrukture, bolji plasman domaćeg ulova i lakši pristup evropskim fondovima nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. To je poručeno na radionicama održanim u Tivtu i Ulcinju, koje su organizovali Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Crnogorsko društvo ekologa i EnvPro, sa ciljem upoznavanja ribara sa evropskim modelima udruživanja, njihovim prednostima i mogućnostima primjene u Crnoj Gori. Izvršna direktorica CZIP-a Jovana Janjušević ukazala je da je važno razlikovati lokalne akcijske grupe od organizacija proizvođača, jer imaju različit pravni status i način funkcionisanja. Dok FLAG djeluje kao udruženje koje okuplja ribare, lokalne samouprave, privredni i civilni sektor, organizacije proizvođača predstavljaju poseban oblik organizovanja.
Proces uspostavljanja FLAG-a u Crnoj Gori još je u početnoj fazi, a jedan od ključnih preduslova je prilagođavanje zakonskog okvira i donošenje odgovarajućih podzakonskih akata. Predstavnik proizvođača ribe iz Herceg Novog i Udruženja ribara Crne Gore Savo Ćetković kazao je da se ribari u Boki Kotorskoj, Baru i Budvi godinama suočavaju sa neriješenim problemima, zbog čega očekuje da bi organizovaniji nastup omogućio efikasnije zastupanje njihovih interesa, bolji plasman domaće ribe i veću zastupljenost lokalnog ulova u restoranima. Kao primjer naveo je Hrvatsku, gdje su evropska sredstva korišćena za unapređenje ribarske infrastrukture, uključujući izgradnju ribarskih luka. Ćetković je podržao i proširenje zaštićenih područja, posebno prirodnih mrijestilišta, ističući da je očuvanje ribljeg fonda u dugoročnom interesu samih ribara.
Značaj povezivanja ribarstva i zaštite životne sredine istakla je i programska menadžerka Regionalnog centra za posebno zaštićena područja (SPA/RAC), koji djeluje u okviru Barselonske konvencije za zaštitu Sredozemnog mora, Syrine Moslah. Govoreći o projektu FishEBM MED, koji obuhvata devet država, među kojima je i Crna Gora, ona je naglasila da je jedan od njegovih ciljeva uspostavljanje saradnje između ribarskog sektora i organizacija za zaštitu prirode radi održivog upravljanja morskim resursima. Kao jedan od pravaca djelovanja izdvojila je podršku uspostavljanju zone zabrane izlova unutar morskog zaštićenog područja, za šta je potrebno prikupiti dodatne podatke o biodiverzitetu. Takav pristup, uz organizovanje ribara i uključivanje lokalnih zajednica, trebalo bi da doprinese očuvanju morskih staništa i prirodnih mrijestilišta, ali i dugoročnoj održivosti ribarstva. Udruživanje, međutim, samo po sebi ne garantuje pristup evropskim sredstvima jer su neophodni i odgovarajući zakonski uslovi, funkcionalna partnerstva i aktivno učešće svih članova budućih organizacija.
Izvor : Primorski portal
ETOportal




