Tokom inauguracijskog govora, američki predsjednik Donald Trump ponovo je tvrdio da Kina upravlja Panamskim kanalom, što je izazvalo oprečne reakcije. „Kina upravlja Panamskim kanalom, a mi ga nismo dali Kini. Dali smo ga Panami i vraćamo ga natrag“, izjavio je Trump.
Panamski kanal, koji povezuje Atlantski i Tihi okean, svake godine koristi oko 14.000 brodova, a kanal je ključna tačka za međunarodnu trgovinu. Trumpovo spominjanje kanala nije prvi put da se osvrnuo na Panamu. Na Božić je na društvenim mrežama tvrdio da „kineski vojnici sa ljubavlju, ali nezakonito, upravljaju kanalom“. Ove tvrdnje demantovali su vlasti Paname i Kine.
Panamski predsjednik José Raúl Mulino jasno je negirao ove optužbe, ističući da u administraciji kanala „nema prisutnosti nijedne strane“. Iako nema dokaza da Kina direktno upravlja kanalom, zabrinutost američkih dužnosnika proizlazi iz značajnih kineskih ulaganja u infrastrukturu u blizini kanala, uključujući luke kao što su Balboa i Cristóbal, koje od 1997. godine upravlja kineska firma Hutchison Port Holdings.
Kina je također prisutna u Panami kroz investicije u terminale za kruzere i mostove, kao i kroz infrastrukturni projekt „Pojas i put“, koji je Panamu doveo u kineski politički i ekonomski utjecaj. Iako upravljanje lukama nije isto što i vlasništvo, Kineska prisutnost u Panami pokazuje širu geopolitičku strategiju širenja uticaja u Latinskoj Americi, regionu koji je tradicionalno bio pod uticajem SAD-a.
ETOportal
