Ljudska aktivnost nastavlja da izaziva ono što Svjetski fond za prirodu (WWF) naziva „katastrofalnim“ gubitkom vrsta. Prema najnovijem izvještaju, populacije mnogih životinjskih vrsta, od slonova u tropskim šumama do kornjača uz Veliki koralni greben, drastično opadaju.
Izvještaj o životnoj planeti, sveobuhvatan pregled stanja prirodnog svijeta, otkriva da su globalne populacije divljih životinja opale u prosjeku za 73% u posljednjih 50 godina. Gubitak divljih prostora „dovodi mnoge ekosisteme na ivicu“, upozorava Tanya Steele, šefica WWF-a u Velikoj Britaniji. Ona dodaje da su mnoga staništa, od Amazona do koralnih grebena, „na rubu veoma opasnih prelomnih tačaka“.
Ova situacija zahtijeva hitnu pažnju i akciju kako bi se zaštitili naši prirodni resursi i očuvale vrste koje su na ivici izumiranja.
Prema najnovijem izvještaju, zasnovanom na Indeksu životne planete, više od 5.000 brojeva populacija ptica, sisavaca, vodozemaca, gmizavaca i riba analizirano je tokom pet decenija.
Izvještaj otkriva da je 60% svjetskih ružičastih delfina Amazona nestalo usled zagađenja i drugih prijetnji, uključujući rudarstvo i građanske nemire. Ove brojke ukazuju na ozbiljan gubitak divljine uzrokovan ljudskim aktivnostima.
Ipak, postoje i ohrabrujući znakovi uspjeha u očuvanju prirode. Na primjer, sub-populacija planinskih gorila u planinama Virunga u Istočnoj Africi povećala se za oko 3% godišnje između 2010. i 2016. godine. Međutim, WWF naglašava da su ovi „izolovani uspjesi nedovoljni naspram široke destrukcije staništa“.
Tom Oliver, profesor ekologije na Univerzitetu u Redingu, koji nije povezan s ovim izvještajem, upozorava da kada se ove informacije kombinuju s drugim skupovima podataka, poput opadanja populacija insekata, „možemo sastaviti čvrstu – i zabrinjavajuću – sliku globalnog kolapsa biodiverziteta“.
Izvještaj je otkrio da su degradacija i gubitak staništa najveća prijetnja divljim životinjama, a slijede ih prekomjerna eksploatacija, invazivne vrste, bolesti, klimatske promjene i zagađenje.
Glavni naučni savjetnik WWF-a, Mike Barrett, ističe da ljudska aktivnost, „posebno način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu“, sve više dovodi do gubitka prirodnog staništa.
Izvještaj takođe upozorava da gubitak prirode i klimatske promjene brzo pomjeraju svijet prema nepovratnim prelomnim tačkama, uključujući potencijalni „kolaps“ Amazonske prašume, pri čemu ona više ne bi mogla zadržavati ugljen-dioksid i ublažavati posljedice klimatskih promjena.
„Molim vas, ne samo da se osjećate tužno zbog gubitka prirode,“ rekao je gospodin Barrett. „Budite svjesni da je ovo sada fundamentalna prijetnja čovečanstvu i zaista moramo nešto učiniti odmah.“
Valentina Marconi iz Instituta zoologije Zoološkog društva u Londonu izjavila je za BBC News da se prirodni svijet nalazi u „nestabilnoj poziciji“, ali da, uz hitnu i kolektivnu akciju svjetskih lidera, „još uvijek imamo šansu da to promijenimo“.
Ovaj alarm za divlju prirodu dolazi u trenutku kada se svjetski lideri spremaju da se okupe na Konferenciji o biodiverzitetu Ujedinjenih nacija u Kolumbiji, gdje će raspravljati o načinu obnavljanja prirode.
Skoro 200 zemalja obavezalo se na istorijski sporazum UN-a iz 2022. godine kako bi se suočili s gubitkom prirode, uključujući cilj da se do 2030. godine 30% planete odvoji za prirodu.
Velika Britanija je takođe potpisala ovaj obavezu, a ministar inostranih poslova je najavio da će pitanje klimatskih promjena i opadanje prirode biti „centralni“ dio vladine politike.
Gospođa Steele izjavila je da je izvještaj „neverovatan poziv na buđenje“. „Zdravi ekosistemi su temelj našeg zdravlja, prosperiteta i blagostanja,“ rekla je za BBC News. „Ne mislimo da je ovo teret prosječnog građanina – to je odgovornost biznisa i vlade. „Moramo se brinuti o našoj zemlji i našim najdragocjenijim divljim mjestima za buduće generacije.
Izvor: BBC