U svijetu u kojem je energija odavno postala pitanje geopolitike, a ne samo ekonomije, upozorenje Međunarodne agencije za energetiku (IEA) da bi produžena ograničenja plovidbe kroz Ormuski moreuz mogla ugroziti globalnu energetsku bezbjednost zaslužuje punu pažnju. Izvršni direktor IEA Fatih Birol ne govori o kratkoročnom tržišnom poremećaju, već o mogućnosti da se jedan od najvažnijih energetskih koridora pretvori u tačku dugoročne nestabilnosti sa posljedicama koje će osjetiti privrede na svim kontinentima. Kada kroz jedan uski pomorski prolaz prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom, svaka blokada prerasta lokalni sukob i postaje globalni ekonomski problem.
Dosadašnji odgovor međunarodne zajednice ublažio je najteže posljedice. Aktiviranje strateških rezervi zemalja članica IEA, povećana proizvodnja u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i usporavanje potražnje zahvaljujući širem korišćenju električnih vozila i javnog prevoza, doprinijeli su stabilizaciji tržišta i zaustavljanju još snažnijeg rasta cijena. Međutim, riječ je o mjerama koje imaju ograničen domet. Strateške rezerve nijesu neiscrpan resurs, a dodatna proizvodnja ne može u potpunosti nadomjestiti dugotrajan prekid jednog od ključnih svjetskih pravaca snabdijevanja energentima.
Najizloženije ostaju azijske ekonomije koje najveći dio uvoza nafte i gasa tradicionalno ostvaruju upravo preko Ormuskog moreuza. Japan, Južna Koreja i Indija, ali i brojne zemlje u razvoju, suočavaju se sa rizikom rasta troškova energije, usporavanja industrijske proizvodnje i dodatnog inflatornog pritiska. Posljedice se, međutim, ne završavaju na ekonomskim pokazateljima. U siromašnijim državama rast cijena goriva može dovesti do veće upotrebe čvrstih goriva za pripremu hrane, što predstavlja ozbiljan zdravstveni i socijalni izazov za milione domaćinstava.
Aktuelna kriza još jednom potvrđuje da globalna energetska sigurnost više ne zavisi isključivo od količine raspoložive nafte, već prije svega od stabilnosti međunarodnih transportnih pravaca i političke predvidljivosti. Tržišta energenata danas reaguju jednako snažno na geopolitičke poruke kao i na ekonomske pokazatelje, zbog čega će razvoj situacije oko Ormuskog moreuza ostati jedan od ključnih faktora koji će određivati kretanje cijena nafte, inflacije i privrednog rasta u mjesecima koji slijede. Energetska bezbjednost, više nego ikada, postaje pitanje međunarodne stabilnosti i strateškog upravljanja rizicima.
ETOportal / V.M.
