Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Ustavni sud Crne Gore prijedlog za ocjenu ustavnosti više odredbi Zakon o Vojsci Crne Gore, ocjenjujući da su njima ministru odbrane data ovlašćenja koja prema Ustavu pripadaju Savjetu za odbranu i bezbjednost i predsjedniku države.
U inicijativi se navodi da osporene norme narušavaju ustavni sistem komandovanja i princip demokratske i civilne kontrole nad Vojskom Crne Gore.
Ustavni osnov i sporni članovi
Predsjednik je, pozivajući se na član 150 stav 2 Ustava, osporio:
-član 38 stav 1 tačke 2, 6, 7, 9 i 11,
-član 103 stav 2 i 5 Zakona o Vojsci (u dijelu koji se odnosi na oficire i određivanje vršilaca dužnosti).
Prema Ustavu Crne Gore:
-predsjednik komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost,
-Savjet donosi odluke o komandovanju,
-Savjet postavlja, unapređuje i razrješava oficire,
-Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom.
Milatović tvrdi da osporene zakonske odredbe derogiraju ove ustavne nadležnosti.
Upotreba Vojske – element komandovanja
Posebno je sporna odredba kojom se ministru odbrane daje ovlašćenje da donosi odluke o upotrebi Vojske u „drugim aktivnostima u zemlji“.
U prijedlogu se naglašava da odlučivanje o upotrebi Vojske predstavlja suštinski element komandovanja, što je, prema Ustavu, isključiva nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, a predsjednik države komanduje na osnovu njegovih odluka.
Pozivajući se na vojnu doktrinu i NATO standarde, u inicijativi se navodi da komandovanje podrazumijeva pravo odlučivanja o angažovanju snaga, izdavanju naređenja i kontroli njihovog izvršenja, te da takvo ovlašćenje ne može biti preneseno na ministra.
Kadrovska ovlašćenja i uloga Savjeta
Osporenim članovima Zakona propisano je da ministar:
-predlaže postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba,
-predlaže unapređenje, postavljenje i razrješenje oficira,
-određuje vršioce dužnosti na formacijskim mjestima oficira.
Predsjednik smatra da se time Savjet svodi na organ koji potvrđuje prijedloge ministra, bez mogućnosti samostalnog odlučivanja, iako Ustav izričito propisuje da Savjet postavlja, unapređuje i razrješava oficire.
Posebno je problematizovan institut vršioca dužnosti, koji može trajati do 18 mjeseci, uz mogućnost da se to vrijeme računa kao relevantno za unapređenje. U inicijativi se navodi da se na taj način faktički omogućava dugotrajno popunjavanje oficirskih mjesta mimo odluka Savjeta, čime se uspostavlja paralelni kadrovski režim.
Ustavni balans i civilna kontrola
Milatović ukazuje i na institucionalni balans unutar Savjeta za odbranu i bezbjednost, koji čine predsjednik države, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Dovođenje ministra u dominantnu poziciju u kadrovskim i operativnim pitanjima, prema navodima iz inicijative, može narušiti ustavnu ravnotežu i princip kolektivne civilne kontrole.
Predlog Ustavnom sudu
Predsjednik je predložio da Ustavni sud utvrdi da osporene odredbe Zakona o Vojsci nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestanu da važe danom objavljivanja odluke u „Službenom listu Crne Gore“.
Odluka Ustavnog suda, ukoliko bude donijeta u tom pravcu, imala bi značajne posljedice po sistem komandovanja, kadrovsko upravljanje u Vojsci i ustavni položaj Savjeta za odbranu i bezbjednost u sistemu odbrane države.
ETOportal / V.M.
