Danas Sveta Pravoslavna Crkva molitveno proslavlja Svetog Vasilija Ostroškog, velikog ugodnika Božjeg, ostroškog čudotvorca i jednog od najpoštovanijih svetitelja, čije svete mošti već više od tri vijeka počivaju u manastiru Ostrog, kao neiscrpni izvor utjehe, iscjeljenja i duhovne snage za vjerni narod.
U ovu veliku svetinju, uklesanu u ostroške stijene, svakodnevno pritiču hiljade poklonika iz svih krajeva svijeta i različitih vjera, tražeći molitveno zastupništvo Svetog Vasilija pred Prestolom Gospodnjim. Brojna svjedočanstva o čudesnim iscjeljenjima i pomoći stradalnima kroz vjekove su utvrdila vjeru naroda u blagodatnu silu ovog velikog svetitelja.
Sveti Vasilije rođen je 1610. godine u selu Mrkonjići, u Popovom polju kod Trebinja, od blagočestivih roditelja Anastasije i Petra Jovanovića, dobivši na krštenju ime Stojan. Još u djetinjstvu, u strahu od turskog „danka u krvi“, roditelji su ga predali na duhovno staranje u manastir Zavalu, gdje je iguman bio njegov stric, iguman Serafim.
Žeđ za duhovnim životom odvela ga je potom u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice, gdje se zamonašio i započeo svoj podvig služenja Crkvi Hristovoj. Kao arhijerej i pastir vjernog naroda, služio je u mnogim hercegovačkim i crnogorskim krajevima, noseći krst stradanja svoga vremena i ukrepljujući pravoslavni narod u vjeri.
Jedno vrijeme boravio je u manastiru Tvrdošu, koji je bio duhovno središte Hercegovine, sve dok ga Turci nijesu razorili. Nakon rušenja Tvrdoša, Sveti Vasilije se povukao u ostrošku pećinu, gdje je u molitvi, postu i podvigu nastavio svoj bogougodni život.
Upokojio se mirno u Gospodu 12. maja 1671. godine. Njegove netruležne mošti do danas počivaju u Gornjem manastiru Ostrogu, svjedočeći silu Božju i blagodat Duha Svetoga. Narod ga s pravom priziva kao iscjelitelja najtežih bolesti i brzog pomoćnika u svim nevoljama.
Tradicionalno, 12. maja manastir Ostrog postaje mjesto velikog sabranja vjernog naroda, kada se u molitvenom hodu i bogosluženjima sabiraju desetine hiljada poklonika. Veliki narodni sabor u Ostrogu održava se i na Trojičindan, nastavljajući živo predanje sabornosti i duhovnog jedinstva.
U čast Svetog Vasilija podignuti su brojni hramovi širom pravoslavnog svijeta, a posebno mjesto među svetinjama ima njegov omofor koji se čuva u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Beogradu.
Sveti Vasilije Ostroški danas se proslavlja i kao krsna slava u mnogim pravoslavnim domovima, dok narodno predanje kaže da na ovaj dan ne valja raditi teške poslove, već u miru i molitvi urediti dom, kako bi tokom čitave godine u njemu prebivali sloga, mir i Božji blagoslov.
ETOportal
