Izjava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump da bi budućnost NATO mogla biti „veoma loša“ ukoliko saveznici ne pomognu u obezbjeđivanju Ormuski moreuz dodatno je zaoštrila rasprave unutar zapadnog bezbjednosnog saveza o ulozi i granicama kolektivne odgovornosti.
U intervjuu za britanski list Financial Times, američki predsjednik je poručio da očekuje širu međunarodnu podršku za ponovno otvaranje jedne od ključnih svjetskih pomorskih ruta, kroz koju prolazi značajan dio globalnog izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa. Tramp je naglasio da razgovara sa „oko sedam država“ o eventualnom učešću u operaciji obezbjeđivanja plovnog puta.
„Zapamtiću ko je pomogao, a ko nije“, poručio je američki predsjednik, nagovještavajući da bi nedostatak podrške mogao imati posljedice po odnose unutar saveza.
Međutim, pojedine ključne članice NATO-a reagovale su rezervisano. Vlade Njemačka, Japan i Velika Britanija potvrdile su da se unutar saveza vode konsultacije o situaciji, ali su naglasile da trenutno ne planiraju slanje ratnih brodova u region.
Napetosti se dodatno pojačavaju usljed nastavka sukoba između Iran i Izrael, uz uključenost Sjedinjene Američke Države. Prema izvještaju agencije Reuters, izraelske vlasti najavile su da imaju operativne planove za najmanje još tri nedjelje vojne kampanje.
U međuvremenu, Iran je lansirao novi talas dronova, što je izazvalo privremeno zatvaranje aerodroma u Dubai i pogodilo važno naftno postrojenje u Ujedinjeni Arapski Emirati.
Od početka američko-izraelskih vazdušnih udara na Iran, pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz praktično je obustavljen, što je izazvalo snažan potres na energetskim tržištima. Cijena nafte premašila je 100 dolara po barelu, uprkos puštanju rekordnih rezervi na svjetsko tržište.
Za mnoge analitičare, spor oko Ormuskog moreuza prerasta u širi test transatlantskog jedinstva, pitanje da li NATO ostaje prije svega regionalni bezbjednosni savez ili prerasta u instrument globalne projekcije moći Zapada.
ETOportal / V.M.
