Tehnološka revolucija nosivih uređaja otvorila je novo i ozbiljno pitanje privatnosti građana, nakon što su pametne naočare kompanije Meta Platforms postale predmet brojnih kontroverzi, sudskih sporova i upozorenja stručnjaka za digitalna prava. Iako su predstavljene kao inovacija koja korisnicima omogućava jednostavno fotografisanje, komunikaciju i pristup informacijama, sve je više slučajeva u kojima se ove naočare povezuju sa tajnim snimanjem ljudi u javnim prostorima, bez njihovog znanja i pristanka. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da ugrađena kamera gotovo nije vidljiva, pa mnogi građani uopšte nijesu svjesni da se nalaze pred objektivom uređaja koji na prvi pogled izgleda kao običan model naočara marke Ray-Ban.
Prema dostupnim informacijama iz međunarodnih medija, pojedine žrtve tajnog snimanja pokušavale su da uklone sadržaje objavljene na društvenim mrežama i internet platformama, ali su nailazile na ozbiljne pravne prepreke. Jedna žena izjavila je za BBC da joj je osoba koja je objavila skriveni snimak poručila da se uklanjanje materijala “naplaćuje”, što dodatno otvara pitanje digitalne ucjene i zloupotrebe privatnosti. Problem je dodatno složen jer je u velikom broju država fotografisanje i snimanje na javnim mjestima formalno zakonito, zbog čega građani imaju veoma ograničene mogućnosti pravne zaštite. Stručnjaci upozoravaju da zakonodavstvo širom svijeta nije pratilo brzinu razvoja tehnologije, posebno kada je riječ o uređajima koji omogućavaju neprimjetno snimanje i masovno prikupljanje podataka.
Dodatni talas zabrinutosti izazvale su informacije da su radnici angažovani u Keniji, koji učestvuju u obuci sistema vještačke inteligencije za potrebe Mete, morali pregledati veliki broj eksplicitnih i privatnih video-snimaka nastalih upravo putem pametnih naočara. Prema medijskim izvještajima, među sadržajima su se nalazili intimni odnosi, korišćenje toaleta i drugi strogo privatni trenuci korisnika koji često nijesu bili svjesni gdje njihovi snimci završavaju. Nakon tih otkrića podnesene su i prve tužbe vlasnika uređaja, dok organizacije za zaštitu digitalnih prava upozoravaju da bi tehnologija koja je reklamirana kao praktičan alat mogla postati sredstvo nevidljivog nadzora svakodnevnog života. U trenutku kada pametni uređaji sve više brišu granicu između privatnog i javnog prostora, pitanje više nije šta tehnologija može da uradi, već ko kontroliše ono što ona vidi.
ETOportal
